PODRÅ KA DRUÅ TVA ZA UGROŽENE NARODE

Generalni sekretar Društva za ugrožene narode Tilman Zülch i predsjednica Udruženja Prijedorčanki ”Izvor” uputili su apel članovima Evropskog parlamenta, Vijeću Evrope i drugim evropskim tijelima da primoraju vlasti u Prijedoru da poštuju ljudska prava i slobode.

Povod za ovaj apel je najnovija zabrana prijedorske policije da se održi mirni protest u pokretu u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava 10.decembra.

Apel je otišao na adrese više od 700 parlamentaraca, ali i vlada evropskih zemalja te tijela koja štite ljudska prava. Društvo za ugrožene narode je ugledna međunarodna organizacija sa sjedištem u Njemačkoj i sekcijama u više zemalja svijeta te se očekuju brojne reakcije.

Važan dio ovog apela je podsjećanje na zločine koje su pripadnici prijedorske policije počinili tokom rata u Bosni i Hercegovini, a upravo je policija ta koja ponovo krši ljudska prava u Prijedoru zabranjujući javna okupljanja na etničkoj osnovi. Društvo za ugrožene narode će o ovom apelu upoznati vlasti u Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj i Prijedoru.

Göttingen/Prijedor, 10.12.2012

Apel članovima Evropskog parlamenta, Vijeću Evrope i Evropskoj agenciji za osnovna prava

Hitan apel Društva za ugrožene narode članovima Evropskog parlamenta, Vijeću Evrope i Evropskoj agenciji za osnovna prava: zaustavimo zabrane protesnih šetnji po etničkoj osnovi u Prijedoru!

Naša organizacija “Društvo za ugrožene narode“ je zaprepaštena viješću o zabrani javnog skupa u pokretu organizovanom od strane Bošnjaka u Prijedoru, u Srpskom entitetu Bosne i Hercegovine. To je skandalozno da je vlastima Republike Srpske dozvoljeno da stvaraju sistem aparthejda u srcu Evrope i da zastrašuju preživjele žrtve genocida u Bosni i Hercegovini.

Kako je naša organizacija obavještena danas, Udruženje IZVOR i sedam drugih Prijedorskih udruženja planirali su javni skup u pokretu na Međunarodni dan ljudskih prava 10.decembra, sa ciljem da skrenu pažnju na kontinuiranu diskriminaciju nesrba u Republici Srpskoj, uključujući krivično gonjenje aktivista za ljudska prava. Iako je skup bio uredno najavljen opštinskim vlastima, u zadnji čas uručena je zabrana bez navođenja razloga.

Prema glasnogovorniku IZVOR-a, Edina Ramulića, ovo nije prvi put da prijedorska policija sprečava nesrbe u njihovim pravima na javno okupljanje i protesne šetnje te organizovanju mirovnih manifestacija „ali je dozvoljeno Ravnogorskom četničkom pokretu da paradiraju Prijedorom u svojim zastrašujućim crnim uniformama.“

23.maja 2012 vlasti su zabranili komemoraciju obilježavanja stradanja 266 žena i djece tokom rata u opštini Prijedor. Još uvijek su u sjećanju svježi stravični zločini počinjeni u logorima smrti Omarska, Keraterm i Trnopolje, kao i masovna ubistva na Korićanskim stjenama, a neki od ključnih učesnika su bili pripadnici prijedorske policije.

Pišemo vam danas sa pozivom da izvršite pritisak na vlasti Republike Srpske kako bi se stalo u kraj njihovoj zvaničnoj politici etničke diskriminacije i apathejda.

Početkom rata u Bosni i Hercegovini 1992, pripadnici policije pod komandom Kriznog štaba opštine Prijedor, čiji je jedan od članova bio i lokalni šef policije Simo Drljača, su bili čuvari u logorima smrti, gdje su takođe izvršavali mučenja i ubistva. Više od 800 zatvorenika je ubijeno u logorima Omarska i Keraterm.

Prijedorska policija je učestvovala i u ubistvima 200 nevinih civila na Korićanskim stjenama. Do sada 21 od 28 osuđenih za ratne zločine bili su pripadnici prijedorske policije. Još 9 optuženih je u postupku na sudovima.

Bošnjaci i Hrvati su činili više od pola prijeratne populacije sa 56.000 u opštini Prijedor. 3.173 su ubijeni, većinom u prvoj godini rata. Nekih 53.000 je protjerano po cijelom svijetu. Danas prijedorska šira opština broji samo između 8,000 i 10.000 povratnika.

Mi vas pozivamo da uradite sve u vašoj moći da utičete na srpske vlasti u Prijedoru da poštuju civilna i ljudska prava nesrpskih povratnika.

Bili bismo jako zahvalni ukoliko nas možete informisati o preduzetim koracima koji bi doveli do ostvarenja ovog apela.

Tilman Zülch, generalni sekretar, Društva za ugrožene narode
Milada Hodžić, predsjednica Udruženja Prijedorčanki IZVOR
(ispred 7 drugih udruženja iz Prijedora)

Add comment

HOTEL bm

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.