Kozarac.ba

Ko i kako odlučuje izbore u Bosni i Hercegovini

Piše: Adnan Bajrić, student politologije master studija FPN

Zadnjih 30-tak dana svjedoci smo velike razlike teorije i prakse, jer „oni sve znaju i umiju“ pa tako niko i ništa nije pošteđen od njihove agresivne političke kampanje od virtuelnog do stvarnog života. Bez reda, stila i ukusa, mjesta koja su predviđena, a i ona koja to nisu, kuće, stambeno poslovni objekti, vjerski objekti, dvorane, stadioni, prevozna sredstva, rasvjete, stabla itd., čudno izgledaju, jer su oblijepljena predizbornim plakatama pojedinaca i kolektiva.

Poslije Makijavelija, kao da ne postoji ništa osim mišljenja i stava „cilj opravda sredstva“. Tako i pored gramatičkih i drugih grešaka, plasiraju se prazne i apsurdne poruke, fotografije su obrađivane i dorađivane u najboljim programima za obradu fotografija, pa imamo vještačke i seksipilne poze.

Mediji kao da zanemare, osnovne uloge postojanja, edukaciju i zabavu pa su zagušeni informacijama o predizbornim skupovima, opterećeni plaćenim oglasima i reklamama, a ljudi u nauci i umjetnosti, religiji, sportu i kulturi lobiraju za ove ili one kandidate i stranke, a kako i neće kada su zanemarili nauku i dozvolili da politika definira nauku. Naravno, trebalo bi da nuka definira politiku.

Stim u vezi, podsjetimo se pojmova i procesa zvanih politička komunikacija, marketing i kampanja.

Pojam političke komunikacije danas je u literaturi već široko interpretiran. Komunikacija je bitna za ljudsko društvo, iskustvo, razumijevanje, dapače, bez komunikacije ljudsko društvo ne bi ni moglo postojati, ističu R. Huggins i J. Turner u knjizi Uvod u politologiju (2002.) i dodaju: „U proširenom smislu mogli bismo dokazivati da bez političke komunikacije ne bi moglo biti nikakve politike, jer u politici se uveliko radi koliko o prenošenju poruka, toliko i o tome da se uopće ima neka poruka“.

Besim Spahić u radu Izazovi političkog marketinga daje opću odredbu političkog marketinga kao „skupa analitičkih, kreativnih i planskih akcija kojima politički subjekt nastoji da osigura što veću podršku sljedbenika i najšire javnosti u što efikasnijoj realizaciji političkih ciljeva, konkretnog političkog programa ili pak u osvajanju političke vlasti u parlamentarnim izborima, uz istovremeno osiguravanje materijalne baze svoga djelovanja“.

A, izborna kampanja za Zorana Tomića je: aktivnost (planirana i organizirana), političkih stranaka i kandidata (neovisne liste i dr.),u (pred)izborno vrijeme (prije i za vrijeme službene kampanje),kroz primjenu integrirane marketinške komunikacije (kombinacija komunikacijskih kanala i izbornih tehnika),predstaviti kandidate i program (izloženost + pažnja),izgraditi stranački i osobni imidž (povjerenje u stranku, kompetentnost, poštenje i ugled kandidata itd.),zatim pridobiti birače za postizanje planiranog izbornog cilja (participirati u vlasti itd.).

Legalno i legitimno se postavlja pitanjekoliko aktivno slušamo i analiziramo prazna i apsurdna obećanja kandidata koji tek dolaze na bh. političku scenu, te kako gledamo i ocjenjujemo ne/djela već viđene likovi, od kojih smo zasićeni i ogorčeni, ne/zadovoljni?

Ne zaboravimo i jednima i drugima je cilj pridobiti ne/stalne birače za postizanja planiranog izbornog cilja, osvojiti vlast odnosno ostati na vlasti.

Ko i kako odlučuje izbore u BiH

Na lokalnim izborima u BiH 2004., učestvovalo je 70 stranaka i 18 koalcija, 179 nezavisnih kandidata i 6 lista nezavisnih kandidata. Od registrovanih 2.322, 687 građana sa pravom glasa na izbore je izašlo i glasalo 1.087.893 birača tj. 46,8%. A, 2008., učestvovalo je 80 stranaka i 41 koalicije, te 239 nezavisnih kandidata. Od registrovanih 3.024.127 građana sa pravom glasa na izbore je izažlo i glasalo njih 1.671.977 birača ili 55,30%, što je bilo više nego na predhotnim izborima za 701.440.

Za lokalne izbore u BiH koji će biti održani 7. oktobra 2012. godine ovjerena su ukupno 383 politička subjekta – 84 političke partije, 59 koalicija, 224 nezavisna kandidata, 16 listi nezavisnih kandidata. Ovjereno je ukupno 30.351 kandidat – za načelnike, odnosno gradonačelnike 550 kandidata; za vijećnike, odnosno odbornike 29.652 i 149 kandidata za garantirana mjesta za predstavnike nacionalnih manjina. Na predstojećim lokalnim izborima 2012., birat će se članovi 78 općinskih vijeća u Federaciji BiH, 58 skupština opština u RS-u, ukupno 135 načelnika općina u BiH, pet gradonačelnika (Banja Luka, Prijedor, Bijeljina, Doboj i Trebinje), te Skupština Brčko distrikta BiH.Ukupno je upisano 3.144.296 birača. (Centralna izborna komisija BiH – www.izbori.ba)

Ove brojke su zabrinjavajuće, kandidati kao da ne umiju da egzistiraju sa svojim kompetencijama, pa jedini spas pronalaze u politici odnosno općini i njenom vijeću, a tome u prilog idu i njihove biografije, načini razmišljanja, životni stavovi, ideali koje rado izdaju i prodaju.

Broj birača se povećava, a kako i nebi kada su predizborna obećanja sve brojnija, a od toga se malo šta realizira, osim što se u kontinuitetu „uhljebljava“ familija, rodbina i stranački poslušnici, bez obzira na znanja i vještine, pa među građanima vlada stav bolje biti „slijep i gluh“ – podobani na “državnim jaslama”, nego slobodan i sposoban.

Tako se stvara veći krug parazita koji žive na račun države i koji od izbora do izbora (lokalnih ili općih) uz kandidate odnosno simpatizere stranke tj., uz glasove članova familije i uže rodbine zadržava se stanje onakvo kako i jeste, jer u protivnom može doći do promjene društvene svijesti i predpostavljenih, pa im je upitno radno mijesto – egzistencija, za gotovo sve njih više nebi bilo mjesta. A za takve bi se moglo reći: „Njega nije trebalo ni lomiti, on se savija prije dodira. Sličan je vodi, nema svoga oblika, prilagođava se sudu u koji ga naspu. Ništa mu nije gadno ako mu je korisno i ako će to naplatiti“. (Meša Selimović)

Pomenutom svjedoče i brojke Agencije za statistiku BiH. Mjesečna primanja gotovo 800.000 bh. građana ili petine ukupnog stanovništva, u potpunosti su ili djelimično vezana za budžetska sredstva, socijalna i penziona davanja države i entiteta. Imamo 181.801 radnika u oblastima javne uprave, odbrane, socijalnog osiguranja, obrazovanja, te zdravstvene zaštite i socijalne pomoći.

Da smo „staro društvo“ govori 612.464 penzionera, koji glasaju, preglasavaju mlade i srednjovječne ljude i značajno odlučuje izbore. Poštovanje svima, ali nisu isti oni koji znaju i one koji ne znaju, čitati, pisati, razmišljati i ispravno odlučivati, pa bi trebali po starosnoj dobi i kompetencijama definisati prava i obaveze. Bez obzira na to da li promjena označava napredak ili propadanje, rast ili pad, ona je posljedica dva procesa evolucije i revolucije, koji su za nas neprimjetni ili nepoznati.

I poslije prošlih izbora se čulo nikada više, ali je svako dvije godine u septembru i oktobru drugačije, po starom, jer se birači nažalost najčešće poistovjećuju sa političkom strankom tako da dugotrajno podržavaju one koje smatraju „svojim“, jer uspješno obmanjuju i predstavljaju se kao zaštitnici vjere i nacije, a nije im strana ni kupuvina glasova, kao ni izborna krađa. Tako je u BiH glasanje najčešće izraz pripadnosti, a ne racionalne odluke koja je rezultat konkretne politike, ličnosti, kampanje i medijskog praćenja.

Na kraju, participativna demokratija se ne smije svesti samo na čin izlaska na izbore i zaokružoživanje za ove ili one,jer kada bi takvi izbori i glasanje mogli nešto promjeniti, zabranili bi ih!

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.