Iskustva na polju povratka

Implementacija Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma još nije okončana. Neophodno je na temelju revidirane strategije povratka na nivou Bosne i Hercegovine poduzeti ozbiljne korake na osiguravanju finansijskih sredstava kojima će se omogućiti održiv dobrovoljni povratak, te kreirati ambijent u kojem će se pitanje povratka tretirati kao osnovno ljudsko pravo.

U tom smislu neophodno je pomoći ljudima koji su okončali proces povratka, da ostanu na svojim ognjištima, jer se posljednjih godina evidentnan proces ponovnog napuštanja kućnoga praga, od strane povratnika, koji se nisu uspjeli integrirati u društvo.

Ovo je kao jedan od zaključaka rečeno, 18. januara 2012. godine u Kozarcu, koji je bio domaćin radnog sastanka na temu Iskustva na polju povratka u Bosni i Hercegovini. Sastanak je organizirala NVO Optimisti2004, a izvršni producent bila je BMG Bosanska medijska grupa. Sastanku, koji je obilovao konstruktivnim prijedlozima, korisnim analizama, te iskustvima iz procesa povratka, učešće su uzeli predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti sa svih nivoa, predstavnici nekoliko nevladinih organizacija, te udruženja povratnika.

Cilj radnog sastanka bio je markiranje problema sa kojima se susreću povratnici u cijeloj Bosni i Hercegovini, te na temelju toga da se pokuša kroz razgovor doći do prijedloga i inicijativa za unaprijeđenje procesa povratka. Kozarac, kao povratničko mjesto sa izuzetno velikim intenzitetom povratka, poslužio je kao dobar primjer povratnicima u druga mjesta, posebice stoga što se u ovo naselje u općini Prijedor, u posljednjoj deceniji investiralo na desetine miliona maraka.

-Kozarac je trenutno došao u situaciju da je proces povratka realno završen. U međuvremenu puno je urađeno na razvoju kulturnog života, stvaranja ambijenta da se bez smetnji odvija vjerski život, a sigurnost je na zadovoljavajućem nivou.

Međutim, imamo problem zapošljavanja i investicija, i to je ono o čemu smo danas razgovarali: kako da prevaziđemo te administrativne procedure koje nisu usaglašene na svim nivoima vlasti. Dakle, razmotrili smo načine i mogućnosti investiranja u mjesta povratka, te analizirali problematiku integrisanja povratnika u društvo.

Cilj ovog sastanka nije bio donošenje zaključaka, odluka ni strategija, već je suština u tome da se ljudi, koji mogu uticati na proces povratka susretnu, razgovaraju i ostvare komunikaciju, koja treba biti unaprijeđena u kasnijoj suradnji na rješavanju životnih problema povratnika u cijeloj Bosni i Hercegovini, kazala je domaćin skupa Zinajda Mahmuljin, naglasivši da je organizacija ovakvih sastanaka neophodna, kako bi se svakodnevni problemi povratnika približili ljudima u vlasti.

Svoja iskustva na polju investiranja u Kozarac, iznio je poduzetnik Jusuf Arifagić, koji je želio dobru praksu poslovanja iz Norveške prenijeti u rodni Kozarac. Kako je istakao Arifagić, osnovni problem pokretanja biznisa koji bi zaposlio povratnike jesu administrativne procedure, nemogućnost dobivanja građevinskih i ekoloških dozvola. Njegov primjer problema u investiranju, oslikava opće stanje u bosanskohercegovačkom poduzetništvu, koje se suočava sa teškim administrativnim zavrzlamama. Gosti iz raznih krajeva BiH, posjetili su Arifagićevo gradilište i na licu mjesta se upoznali sa projektom.

Sastanku u Kozarcu prisustvovao je i Enes Suljkanović, potpredsjednik Republike Srpske, koji je svoja iskustva na polju povratka, stečena u Doboju, ali i drugim krajevima u regiji, prezentirao prisutnima, potencirajući neophodnost razvijanja većeg stepena povjerenja:

-Na ovom sastanku imali smo predstavnike dvije mjesne zajednice koje su primjer održivog i pravog povratka na području RS-a, a riječ je o MZ Kozarac i MZ Tarevci, koji su uz pomoć svojih ljudi u inostranstvu i vlastitim sredstvima, te zdravim projektima uspjeli da naprave situaciju da se što više ljudi vrati, i to bez neke pomoći od institucija. Smatram da trebamo iskoristiti njihovu pozitivnu praksu, kao i ovaj sastanak, za davanje primjera drugim sredinama kako kreirati ekonomsko stanje održivog povratka, – rekao je Suljkanović.

Pozitivne primjere povratka i dobra iskustva prenio je i Obren Petrović načelnik Opštine Doboj, koji je u raspravi istako da je direktna komunikacija sa povratnicima najbolji način saradnje i podrške kao bi bili integrisani u društvo.

Organizatori ističu da je današnji skup bio je inicijalna kapisla za organizaciju sličnih sastanaka u Bosni i Hercegovini koji će tretirati jednu od najvažnijih problematika, a to je održiv povratak.

-Da ima nade za uspješnijom komunikacijom govori  i podatak da su se današnjem sastanku u Kozarcu odazvalo 80 % pozvanih među kojima: Enes Suljkanović, potpredsjednik Republike Srpske, Obren Petrović, načelnik Opštine Doboj, Jusuf Arifagić, investitor u Kozarac, Mirsad čapo, potpredsjednik Vijeća naroda RS, Mujo Hadžiomerović, predsjednik kluba Bošnjaka u vijeću naroda RS, Mislav Garić, predsjednik UG Agrorazvoj Gojčin, povratnik u Kalesiju, Smail Ibrahimpašić, povratnik u Tarevce, Dragana Kovačević, predstavnica Ministrastva za izbjeglice i raseljena lica RS, Ranko Riđić, potpredsjednik SO Brod, povratnik hrvatske nacionalnosti, Ramiz Salkić, potpredsjednik Narodne skupštine RS, Mirko Trifunović, ministar za rad i socijalnu politiku i izbjeglice ZE-DO kantona, Marko Tutnjević, Investicijsko-razvojna banka RS; predstavnici Ministarstva raseljenih osoba u izbjeglica FBiH, kao i NVO Inicijativa mladih iz Sarajeva – zaključila je Muhmuljin, organizatorica skupa.

(BMG)