PONEDJELJNI KOMENTAR:Republika

Protekla sedmica vrvjela je od događaja koji se ne mogu svesti samo pod predizbornu aktivnost.

Dapače, konkretni potezi političkih lidera iz Republike Srpske, predstavljaju novi, jasni i vrlo jaki udar na temelje Bosne i Hercegovine, u smislu jednakopravnosti i ispunjenja obaveza iz Dejtonskog mirovnog ugovora, a sve u cilju dokazivanja nemogućnosti postojanja zajedničke države.

Na udaru su se, gotovo unisono, našli Eletroprenos BiH i Javni servis BHRT. Nešto ranije Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku da se posavskim biračima, njima preko dvije hiljade, ne dopusti glasovanje u Derventi i Bosanskom Brodu. Također, u Akademiju nauka i umjetnosti Republike Srpske učlanjen je Peter Handke, zakleti poklonik Miloševićeve politike, danas rado viđen gost akademika i entitetskog predsjednika Rajka Kuzmanovića.

Tu nije kraj. Milorad Dodik kazao je zamjeniku visokog predstavnika Raffiju Gregorianu kako „patološki mrzi Republiku Srpsku“, jer je tražio (Gregorian, ne Dodik) odgovornost zbog činjenice da se upravnik fočanskog zatvora Aleksandar Cicmil vratio na radno mjesto s kojeg je smijenjen nakon bijega osuđenog ratnog zločinca Radovana Stankovića.

Dodik bezobrazluk i nekulturu, kakvim se dosad obračunavao uglavnom sa političarima iz Federacije i novinarima koji su se trudili postavljati pitanja, sada otvoreno pokazuje i prema međunarodnim zvaničnicima. To, naravno, znači i njegovu sve veću nervozu zbog mogućih sankcija kojima će biti podvrgunt, najvjerovatnije zbog besramnog bogaćenja na račun građana entiteta, o čemu su mediji, kako elektronski, tako i printani, ispisali nebrojeno istraživačkih tekstova.

No, Dodikov nestanak sa političke scene ne možemo očekivati uskoro. Ne samo zbog toga što iza sebe ima glasačko tijelo – imao ga je i Radovan Karadžić, pa je završio, doduše tek ove godine – u Hagu. Međunarodni faktor nije zainteresiran za talasanje masa, potraga za alternativom „otetom“ voždu bit će to dugotrajan, višegodišnji proces, u skladu sa dosadašnjom političkom međunarodne zajednice – korak po korak. Možemo li proces normalizacije ubrzati?

Jedna od inicijativa u tom smjeru dolazi od Sulejmana Tihića, predsjednika Stranke demokratske akcije. On je pred ambaradorima zemalja članica Evropske unije izrekao čvrst stav kako će najjača bošnjačka stranka inzistirati na povratku na Ustav Republike BiH – ukoliko Dejtonski sporazum ne bude sproveden u svim njegovim tačkama. Entiteti nisu uskladili svoje ustave sa državnim, sporazum o ljudskim pravima nije implementiran, izbjeglice nisu dobili odštetu za u ratu (sistematski!) uništavanu imovinu, javne korporacije nisu uspostavljene…

Bit će zanimljivo vidjeti odjeke ovakvog Tihićevog pozicioniranja. Iz RS-a će sigurno krenuti drvlje i kamenje zbog zahtjeva za „unitarizacijom“ države, iako Tihić traži samo da se provede ono što je dogovoreno u Dejtonu – ni manje ni više.

Stranke sa hrvatskim predznakom, prije svega HDZ i HDZ 1990, najvjerovatnije se neće previše uplitati u političku dilemu – Dejton ili RBiH. Pozicija i Dragana Čovića i Bože Ljubića je takva da se neće upuštati u otvoreni sukob sa Dodikom, a to se ne bi moglo izbjeći pridruživanjem Tihiću u zahtjevima za provođenje Dejtona.

Najveća nepoznanica ostaje kako će reagovati lideri SBiH i SDP-a, Haris Silajdžić i Zlatko Lagumdžija. Principijelno, i jedan i drugi mogli bi stati iza Tihićevog zahtjeva, i na taj način postignuti jedinstvo u ključnim pitanjima budućnosti BiH, kakvo u RS-u postoji još iz vremena pregovora o ustavnim promjenama iz 2006, između Dodika, Mladena Ivanića i, tada, Dragana Čavića. I koja, više-manje, egzistira i danas.

No, predizborna kampanja je u jeku, a i teško se može očekivati da će međusobne liderske nesuglasice biti zatomljene. Možda bi, za početak, svoj glas o pitanju puna provedba Dejtona ili odustajanje od njega, trebala dati akademska i svakolika jav­nost. To može voditi ka svojevrsnom referendumu za republiku.

 

Piše: Faruk Borić   

(Oslobodjenje)

Add comment

BLISTAVI DOM – Vaša sigurnost i povjerenje su naš emanet!

Highlight option

Turn on the "highlight" option for any widget, to get an alternative styling like this. You can change the colors for highlighted widgets in the theme options. See more examples below.

Advertisement

Small ads

Flickr

  • le marabout
  • la barque
  • le rivage
  • le jasmin du bord de mer
  • Cora Mae
  • Spree river
  • Spree river boat
  • Amber
  • Pseudo Candida H.

Social Widget

Collaboratively harness market-driven processes whereas resource-leveling internal or "organic" sources.

ThemeForest

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.