Kozarac.ba

PONEDJELJNI KOMENTAR:Republika

Protekla sedmica vrvjela je od događaja koji se ne mogu svesti samo pod predizbornu aktivnost.

Dapače, konkretni potezi političkih lidera iz Republike Srpske, predstavljaju novi, jasni i vrlo jaki udar na temelje Bosne i Hercegovine, u smislu jednakopravnosti i ispunjenja obaveza iz Dejtonskog mirovnog ugovora, a sve u cilju dokazivanja nemogućnosti postojanja zajedničke države.

Na udaru su se, gotovo unisono, našli Eletroprenos BiH i Javni servis BHRT. Nešto ranije Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku da se posavskim biračima, njima preko dvije hiljade, ne dopusti glasovanje u Derventi i Bosanskom Brodu. Također, u Akademiju nauka i umjetnosti Republike Srpske učlanjen je Peter Handke, zakleti poklonik Miloševićeve politike, danas rado viđen gost akademika i entitetskog predsjednika Rajka Kuzmanovića.

Tu nije kraj. Milorad Dodik kazao je zamjeniku visokog predstavnika Raffiju Gregorianu kako „patološki mrzi Republiku Srpsku“, jer je tražio (Gregorian, ne Dodik) odgovornost zbog činjenice da se upravnik fočanskog zatvora Aleksandar Cicmil vratio na radno mjesto s kojeg je smijenjen nakon bijega osuđenog ratnog zločinca Radovana Stankovića.

Dodik bezobrazluk i nekulturu, kakvim se dosad obračunavao uglavnom sa političarima iz Federacije i novinarima koji su se trudili postavljati pitanja, sada otvoreno pokazuje i prema međunarodnim zvaničnicima. To, naravno, znači i njegovu sve veću nervozu zbog mogućih sankcija kojima će biti podvrgunt, najvjerovatnije zbog besramnog bogaćenja na račun građana entiteta, o čemu su mediji, kako elektronski, tako i printani, ispisali nebrojeno istraživačkih tekstova.

No, Dodikov nestanak sa političke scene ne možemo očekivati uskoro. Ne samo zbog toga što iza sebe ima glasačko tijelo – imao ga je i Radovan Karadžić, pa je završio, doduše tek ove godine – u Hagu. Međunarodni faktor nije zainteresiran za talasanje masa, potraga za alternativom „otetom“ voždu bit će to dugotrajan, višegodišnji proces, u skladu sa dosadašnjom političkom međunarodne zajednice – korak po korak. Možemo li proces normalizacije ubrzati?

Jedna od inicijativa u tom smjeru dolazi od Sulejmana Tihića, predsjednika Stranke demokratske akcije. On je pred ambaradorima zemalja članica Evropske unije izrekao čvrst stav kako će najjača bošnjačka stranka inzistirati na povratku na Ustav Republike BiH – ukoliko Dejtonski sporazum ne bude sproveden u svim njegovim tačkama. Entiteti nisu uskladili svoje ustave sa državnim, sporazum o ljudskim pravima nije implementiran, izbjeglice nisu dobili odštetu za u ratu (sistematski!) uništavanu imovinu, javne korporacije nisu uspostavljene…

Bit će zanimljivo vidjeti odjeke ovakvog Tihićevog pozicioniranja. Iz RS-a će sigurno krenuti drvlje i kamenje zbog zahtjeva za „unitarizacijom“ države, iako Tihić traži samo da se provede ono što je dogovoreno u Dejtonu – ni manje ni više.

Stranke sa hrvatskim predznakom, prije svega HDZ i HDZ 1990, najvjerovatnije se neće previše uplitati u političku dilemu – Dejton ili RBiH. Pozicija i Dragana Čovića i Bože Ljubića je takva da se neće upuštati u otvoreni sukob sa Dodikom, a to se ne bi moglo izbjeći pridruživanjem Tihiću u zahtjevima za provođenje Dejtona.

Najveća nepoznanica ostaje kako će reagovati lideri SBiH i SDP-a, Haris Silajdžić i Zlatko Lagumdžija. Principijelno, i jedan i drugi mogli bi stati iza Tihićevog zahtjeva, i na taj način postignuti jedinstvo u ključnim pitanjima budućnosti BiH, kakvo u RS-u postoji još iz vremena pregovora o ustavnim promjenama iz 2006, između Dodika, Mladena Ivanića i, tada, Dragana Čavića. I koja, više-manje, egzistira i danas.

No, predizborna kampanja je u jeku, a i teško se može očekivati da će međusobne liderske nesuglasice biti zatomljene. Možda bi, za početak, svoj glas o pitanju puna provedba Dejtona ili odustajanje od njega, trebala dati akademska i svakolika jav­nost. To može voditi ka svojevrsnom referendumu za republiku.

 

Piše: Faruk Borić   

(Oslobodjenje)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.