Kozarac.ba

Intervju-Miroslav Lajčak, visoki predstavnik za BiH


Ako propadne reforma policije, sankcije su neminovne

Najveći gubitnik bila bi država BiH-Ako se želi dogovor, onda on može biti postignut na osnovu ovoga što je ponuđeno – To što su bošnjački i srpski politički lideri uradili pokazuje da im je preči uski stranački interes od interesa građana ove zemlje

Na ulazu u ured visokog predstavnika Miroslava Lajčaka uramljen na zidu stoji naslov iz “Dnevnog avaza” “Plašim se sankcija Miroslava Lajčaka”.
Čovjek koji je od prvog dana najavio da će koristiti bonske ovlasti, ovih dana je na velikom iskušenju. Reklo bi se da ga prsti svrbe da počne “šamarati” neodgovorne bh. političare. Mlad i energičan, Lajčak posjeduje osobinu koja je u prethodne dvije godine bila zaboravljena u OHR-u – nestrpljiv je!

Godine pregovora

– Iza nas su godine pregovora o reformi policije koje nisu donijele nikakve rezultate. Sve ono što je dogovoreno u tom procesu uzeo sam u obzir i sačinio prijedlog koji je u skladu s tri principa EU – pojašnjava visoki predstavnik odmah na početku razgovora za “Dnevni avaz”.

Kako je u skladu s tri principa kada Sulejman Tihić i Haris Silajdžić tvrde suprotno?

– Ne mora meni niko objašnjavati tri principa. Ja sam ovdje najistureniji predstavnik EU i ja znam šta su tri principa i ja sam taj koji ih tumači drugima, a ne obratno.

Pa zar je u skladu s tri principa postojanje tri nivoa policijskih snaga u RS, naprimjer, kako tvrdi Tihić?

– To nije istina. U ovom prijedlogu ne postoji nikakav srednji sloj. Postoji SIPA i Granična policija BiH, naprimjer, a i lokalne policijske snage. Ta lokalna policijska tijela pravno su definirana kao organizacione strukture države BiH.
Isto tako navedeno je da bi Brčko moglo potpasti pod kontrolu RS (ili FBiH). Kako? Jasan je lanac subordinacije policije BiH koji počinje od državnog direktora policije do lokalnih policijskih tijela – u Distriktu, RS i drugdje. Radi se o komandnom lancu organiziranom u državi BiH.

A finansiranje policijskih snaga?

– Jasno je definirano da će ono ići iz budžeta BiH. Riječ je o jedinstvenom budžetu svih policijskih snaga u BiH. Ne razumijem šta tu nije jasno?

Zajednički front

Uspjeli ste, po prvi put nakon dugo vremena, ujediniti bošnjačke i srpske političare – protiv sebe.

– Prijedlog koji sam uputio i iza kojeg stoji cijela međunarodna zajednica predstavlja kompromis. On pruža šansu da bude postignut sporazum, ali i sačuvan obraz svih pregovarača. Ako se želi dogovor, onda on može biti postignut na osnovu ovoga što je ponuđeno. Ako ne, onda vam izgovori i ne trebaju.

Ipak, bošnjački i srpski lideri odbili su prijedlog. Je li to kraj reforme policije?

– Ne. Nastavljam prema ranijem planu. Očekujem do ponedjeljka komentare političkih lidera. Kraj septembra je krajnji rok.
To što su bošnjački i srpski politički lideri uradili pokazuje da im je preči uski stranački interes od interesa građana ove zemlje. Nadam se da je privremen stav prema kojem svaki kompromis za političare ove zemlje znači poraz.
Ova zemlja ima puno problema i oni se ne rješavaju preko reforme policije. Njegovim prihvatanjem otvara se put za rješavanje ostalih problema. I nije bitno koje boje su uniforme bh. policijskih snaga. Bitno je da BiH deblokira proces stabilizacije i pridruživanja sa EU, te započne ustavne promjene kojima će ova zemlja biti definirana kao moderna evropska država.
Svi znamo da je reforma policije prepreka na tom putu. Ako je ne želimo ukloniti, znači da nam odgovara status kvo.
Želim istaći da ovaj prijedlog za reformu policije ima punu podršku cijele međunarodne zajednice. Ona je jasno demonstrirana i u petak na sastanku ambasadora Vijeća za implementaciju mira.

Ipak, lideri su ga odbacili. Å ta dalje?

– Mi nastavljamo kako smo i planirali. Ne vjerujem u mogućnost odbacivanja ovog sporazuma i ne bih želio špekulirati o tome. Ali, ako bi se to desilo, to ne bi moglo proći bez posljedica.
U prvom redu, zaustavilo bi napredak BiH prema Evropi, odložilo na neograničen rok pregovore o novom ustavu, a donijelo bi i promjenu odnosa međunarodne zajednice prema ovoj zemlji. Nešto ovako se ne može tolerirati i međunarodna zajednica morala bi adekvatno reagirati.
Dakle, sada je vrijeme da se politički lideri izdignu iznad svojih i interesa vlastitih birača i rješavaju pitanje, a ne politiziraju.

O kakvim sankcijama govorite? Prema pojedincima ili strankama ili oboje?

– Ne želim razmišljati u kontekstu neuspjeha. No, ako do toga dođe, međunarodna zajednica ne bi mogla ostati mirna i moralo bi doći do posljedica.

Odgovor svijeta

Prema kome – zemlji ili odgovornim pojedincima?

– Odgovornim pojedincima!
Ali, nemojte da špekuliramo, dajte da dogovor bude postignut. Neću da razgovaram u kategorijama da dogovora nema, već da će ga biti.

Ali, ne prihvataju ga ni bh. lideri.

– Bh. Hrvati ga prihvataju! Smatram da je to odgovorna reakcija i očekujem od ostalih sličnu – odgovornu reakciju. Ako nekome nije stalo do interesa ove zemlje, onda se nikakav dogovor i ne može postići. Onda se tu ne radi o problemu u jednoj reformi.

Nego? O čemu se radi?

– Ne želim govoriti o tome. Želim se fokusirati na reformu policije. Ona je uvijek za mene bila to – reforma policije, a ne nešto drugo i nešto više.

Prijedlog koji je upućen iz OHR-a ne dopušta radikalne izmjene tokom predstojećih pregovora, je li tako?

– Ako su politički lideri spremni bez međunarodne zajednice postići sporazum koji je u skladu s tri principa, prihvatit ćemo to. Ali, oni su izabrani da se dogovaraju i donose odluke, a ne da ih odbacuju. Mi sada radimo njihov posao.

Ovo nije prosrpski prijedlog

– Ima nekih koji žele ovaj dogovor vidjeti kao prosrpski, ali on to nije. Ne postoji niti jedan element na osnovu kojeg bi ste to mogli potvrditi. Ne stoje argumenti koji su izneseni da se radi o legalizaciji etničke policije, da postoji policija RS…
Ako se preko policije želi rješavati budući ustavni aranžman, onda je to problem.
Ovaj prijedlog zasniva se na postojećem Ustavu, drugog ustava nema i nema elemenata kojima se izlazi iz njegovog okvira. Kada aktuelni Ustav bude promijenjen, bit će izmijenjeno mnogo toga.

Razuman rok

– Mi jesmo postavili rok do kraja septembra da bude postignut sporazum o reformi policije. Ako uspijemo u tome, onda dobijamo pozitivan godišnji izvještaj Evropske unije i bit će deblokiran proces stabilizacije i pridruživanja. U prijedlogu smo postavili i prijedloge koji sve to omogućavaju i oni su realni, a ne nečiji hir.
Nadalje, prijedlog ne zahtijeva čak ni neke opsežne i teške pregovore, već samo političku volju da se on prihvati.

Koloplet problema

– Sa svim političkim liderima i ranije sam govorio da se iz ovog prijedloga treba isključiti teret svega što se zove ratna prošlost. Dakle, i entitetsko glasanje, i genocid, i postojanje RS… Nije moguće sve to riješiti odjednom, već jedno po jedno. Sada imamo splet pitanja i problemi se ne rješavaju, samo se gomilaju. Zato je za mene policija tehničko, a ne krucijalno političko pitanje.
Pogledajte izvještaj UNDP-a. U njemu se jasno navodi da građani najviše vjeruju policiji. Zašto se sada mi bavimo time? Kada imamo neke mnogo krupnije probleme.
Ako ne dođe do dogovora do kraja septembra, onda je jasno da nema političke volje za dogovor.
U tom slučaju, međunarodna zajednica morat će reagirati. Kako? Time se trenutno ne bavim.

Nema nametanja reforme

– Više puta isticao sam da je policijska reforma uvjet za evropsku policiju ove zemlje i ona ne može biti nametnuta. Ona zahtijeva stotine odluka. Možete nametnuti jednu, a šta je s ostalima.
Dakle, odgovor nije u nametanju, već u spremnosti ili nespremnosti da se krene na jedan put i da se ova zemlja vodi k Evropi.

Poruka liderima

– Političkim liderima ove zemlje poručujem da u njihovoj retorici nedostaje odnos prema BiH u poštovanje prema partnerima i legitimnim interesima koje zastupaju. Bošnjački lideri, naprimjer, nemaju takav odnos prema legitimnim interesima Srba ili Hrvata, i obratno! Tu neko mora pokazati odgovornost!
Ne mogu međunarodna zajednica i visoki predstavnik biti jedini kojima je stalo do sudbine ove zemlje, a da domaći političari brinu samo o svojim biračima i obraćaju se njima.

Razgovarao: Sead NUMANOVIČ

(avaz)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.