Iz arhive; preuzeto sa www.kozarac.com

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na svojoj 13. sjednici održanoj 2-8. marta 2004. godine, razmatrala je upit gosp. Mensura  Čehagića ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS od 11.02.2004. godine, koji se odnosi na legalizaciju stambeno-poslovnih objekata na području Stare kule u Kozarcu.

 Komisija je na 8. sjednici održanoj 6-12. maja 2003. godine, zbog neadekvatne izgradnje, radova koji ugrožavaju spomenik i zbog neodržavanja uvrstila Stari grad u Kozarcu na Listu ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine.

 

Stara kula nalazi se u sklopu Tvrđave u Kozarcu, koja je uvrštena na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH pod rednim brojem 466. i prema tome uživa najvići stepen zaštite u Republici Srpskoj.

Komisija smatra da je potrebno pristupiti izradi odgovarajuće prostorno-planske dokumentacije u cilju sistematskog rješavanja ovog problema, a imajući u vidu:

             – da je izgradnja objekata neprimjerenih gabarita i u neposrednoj blizini zidina i kula Starog grada u Kozarcu bila zastupljena i prije 1992. godine,

            – da je proces povratka raseljenih i izbjeglih lica u Kozarac u toku, kao i obnova njihovih ratom razorenih objekata,

             Prema odredbama Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Vlada Republike Srpske je dužna osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu nacionalnog spomenika.

S tim u vezi, Vlada Republike Srpske dužna je osigurati uslove za izradu regulacionog plana Starog grada Kozarac, a kojim bi se odredili urbanističko-tehnički uslovi za rehabilitaciju ratom srušenih objekata kao i za izgradnju novih objekata.

Sastanak u općini Prijedor održan je 09.05.2003. godine u 14:30. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Goran Kunić, načelnik odjeljenja za prostorno uređenje; Goran Glamočanin, osnovni javni tužilac Prijedor; i Mirjana Komljenović, šef odsjeka za prostorno planiranje; Vadim Kuznetsov, zamjenik visokog predstavnika i viši savjetnik u OHR-u. I pored poziva, sastanku nisu prisustvovali Nada  Ševo, načelnik Općine, njen zamjenik kao ni predstavnik katastra.

Članovi Komisije su upoznali prisutne sa ovlaštenjima, načinom, pravilima  rada Komisije, načinom podnošenja prijedloga za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom i implementacijom odluka. Posebno je naglašena obaveza poštivanja zakonskih odredbi prema kojima svi spomenici sa Privremene liste nacionalnih spomenika BiH uživaju najviši režim zaštite i prema kojima je entitetsko ministarstvo nadležno za izdavanje odobrenja za njihovu rehabilitaciju.

Precizirani su načini i i oblici saradnje. Općinski organi će pružiti i asistenciju saradnicima Komisije pri obavljanju uviđaja na području spomenika, kao i pri utvrđivanju eventualnih dodatnih izvora podataka o dobru.

Osnovna nadležnost Komisije je donošenje odluka o proglašenju i Komisija ne raspolaže sredstvima za finansiranje rekonstrukcije nacionalnih spomenika, ali se može obratiti nadležnim državnim i entitetskim institucijama sa preporukom za  izdvajanje sredstava za zaštitu najugroženijih spomenika, kao i inostranim donatorima.

Predsjedavajuća je istakla da se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika u BiH nalazi 10 spomenika sa područja općine Prijedor. Pored toga, informisala je predstavnike Općine da je Komisija na 7. sjednici donijela odluku o proglašenju mjesta i ostataka Čaršijske džamije u Prijedoru nacionalnim spomenikom, čime je van snage stavljen dio regulacionog plana Općine koji se odnosi na zaštićeni prostor i zaštitne zone, a koji je u suprotnosti sa odlukom Komisije.

 Ljiljana  je istakla slučaj Tvrđave u Kozarcu za koju će Komisija donijeti odluku o stavljanju na listu ugro enih spomenika BiH.

 Dubravko Lovrenović je istakao potrebu da lokalne vlasti spriječe namjerno uništavanje Tvrđave u Kozarcu, postavljanjem informacione table sa natpisom o zabrani svih radova koji oštećuju ovo dobro.

 Goran Kunić je istakao da je oko 5000 objekata u blizini tvrđave bilo oštećeno i da je njemačka humanitarna organizacija THW svoja skladišta, kontejnere i sredstva za rekonstrukciju locirala u samom Starom gradu.