svabo
Bosni i Hercegovini treba jedinstvena i sveobuhvatna strategija za procesuiranje ratnih zločina koja, osim odgovornosti bh. pravosudnih institucija, podrazumijeva i aktivnije učešće vladinog i nevladinog sektora u procesu tranzicije pravde, istaknuto je u uvodnom dijelu konferencije “Procesuiranje ratnih zločina u BiH – dostignuća i izazovi” koja je počela danas u Sarajevu.
Dosad se u sklopu bh. tužiteljstva pristupilo obradi 86 predmeta protiv 245 osoba osumnjičenih za ratne zločine. Od 1992. godine evidentirano je oko 13.000 prijava za ratne zločine počinjene u BiH.
Ocijenjeno je kako se problem ratnih zločina ne odnosi samo na pravosuđe i nije samo pitanje pravde nego je i problem cijelog društva koje se suočava s postratnim traumama.
-Istrajavanje na privođenju pravdi svih onih koji su na bilo koji način umiješani u zločine počinjene u Bosni i Hercegovini istovremeno je i pitanje kredibiliteta države Bosne i Hercegovine, rečeno je.
O dosadašnjim postignućima i prioritetima na planu procesuiranja ratnih zločina u BiH govorili su ministar pravde BiH Slobodan Kovač, predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso i glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Marinko Jurčević, te zamjenica predsjednika VSTV-a BiH Alma Tirić i Stefan Priesner, v.d. rezidentni predstavnik Razvojnog programa UN-a (UNDP) u BiH.
Naglasili su kako je za uspješnije i efikasnije djelovanje na ovom planu neophodno osigurati odgovarajući nivo regionalne saradnje, kako međudržavne granice ne bi postale preprekom u procesuiranju odgovornih za ratne zločine.
U tom kontekstu posebno je istaknut značaj međunarodne pravne pomoći i uopće razmjene podataka između zemalja regiona, kako bi svi osumnjičeni za ratne zločine, bez obzira na državljanstvo ili etničku pripadnost postali dostupni pravosudnim organima.
Potcrtano je, istovremeno, kako je nužno istrajavati na transparentnosti sudskih postupaka i individualizaciji krivnje, te se odlučno suprotstavljati pokušajima generalizacija ili tezama o kolektivnoj krivnji.
Konstatirano je kako procesuiranje ratnih zločina predstavlja potrebu, obavezu i dug prema brojnim žrtvama koje ne smiju biti zaboravljene.
Sudionici konferencije smatraju kako je tranzicija pravde ključni izazov u izgradnji države Bosne i Hercegovine i bolje budućnosti za sve njene građane i narode.
U tom pogledu posebno je istaknuta potreba proširenja kapaciteta bh. pravosuđa – u kadrovskom i tehničkom smislu, uključujući upostavu jedinstvene baze podataka o predmetima ratnih zločina, izgradnju pritvorskih i zatvorskih kapaciteta, te osiguranje bolje zaštite za svjedoke.
Dvodnevnu konferenciju koja je u Sarajevu okupila više od 120 pravosudnih djelatnika organizirao je UNDP u BiH u saradnji s entitetskim centrima za edukaciju sudija i tužitelja i VSTVBiH, te uz finansijsku potporu Vlade Japana.
Add comment