Kozarac.ba

13.000 prijava za ratne zločine počinjene u BiH


Bosni i Hercegovini treba jedinstvena i sveobuhvatna strategija za procesuiranje ratnih zločina koja, osim odgovornosti bh. pravosudnih institucija, podrazumijeva i aktivnije učešće vladinog i nevladinog sektora u procesu tranzicije pravde, istaknuto je u uvodnom dijelu konferencije “Procesuiranje ratnih zločina u BiH – dostignuća i izazovi” koja je počela danas u Sarajevu.

Dosad se u sklopu bh. tužiteljstva pristupilo obradi 86 predmeta protiv 245 osoba osumnjičenih za ratne zločine. Od 1992. godine evidentirano je oko 13.000 prijava za ratne zločine počinjene u BiH.

Ocijenjeno je kako se problem ratnih zločina ne odnosi samo na pravosuđe i nije samo pitanje pravde nego je i problem cijelog društva koje se suočava s postratnim traumama.

-Istrajavanje na privođenju pravdi svih onih koji su na bilo koji način umiješani u zločine počinjene u Bosni i Hercegovini istovremeno je i pitanje kredibiliteta države Bosne i Hercegovine, rečeno je.

O dosadašnjim postignućima i prioritetima na planu procesuiranja ratnih zločina u BiH govorili su ministar pravde BiH Slobodan Kovač, predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso i glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Marinko Jurčević, te zamjenica predsjednika VSTV-a BiH Alma Tirić i Stefan Priesner, v.d. rezidentni predstavnik Razvojnog programa UN-a (UNDP) u BiH.

Naglasili su kako je za uspješnije i efikasnije djelovanje na ovom planu neophodno osigurati odgovarajući nivo regionalne saradnje, kako međudržavne granice ne bi postale preprekom u procesuiranju odgovornih za ratne zločine.

U tom kontekstu posebno je istaknut značaj međunarodne pravne pomoći i uopće razmjene podataka između zemalja regiona, kako bi svi osumnjičeni za ratne zločine, bez obzira na državljanstvo ili etničku pripadnost postali dostupni pravosudnim organima.

Potcrtano je, istovremeno, kako je nužno istrajavati na transparentnosti sudskih postupaka i individualizaciji krivnje, te se odlučno suprotstavljati pokušajima generalizacija ili tezama o kolektivnoj krivnji.

Konstatirano je kako procesuiranje ratnih zločina predstavlja potrebu, obavezu i dug prema brojnim žrtvama koje ne smiju biti zaboravljene.

Sudionici konferencije smatraju kako je tranzicija pravde ključni izazov u izgradnji države Bosne i Hercegovine i bolje budućnosti za sve njene građane i narode.

U tom pogledu posebno je istaknuta potreba proširenja kapaciteta bh. pravosuđa – u kadrovskom i tehničkom smislu, uključujući upostavu jedinstvene baze podataka o predmetima ratnih zločina, izgradnju pritvorskih i zatvorskih kapaciteta, te osiguranje bolje zaštite za svjedoke.

Dvodnevnu konferenciju koja je u Sarajevu okupila više od 120 pravosudnih djelatnika organizirao je UNDP u BiH u saradnji s entitetskim centrima za edukaciju sudija i tužitelja i VSTVBiH, te uz finansijsku potporu Vlade Japana.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.