Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koji je danas stupio na snagu, opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju 1. oktobra, a njihovo objavljivanje će biti 150 dana prije toga, 4. maja.

Ovo je danas na pres-konferenciji u Sarajevu kazao predsjednik Izborne komisije BiH Branko Petrić, koja se u skladu s ovim izmjenama zove Centralna izborna komisija BiH. Navodeći neke od značajnijih novina u Izbornom zakonu BiH, Petrić je kazao da se prešlo na sistem pasivne registracije glasača.

„To je bilo neophodno uraditi, jer CIPS projekt je pokazao da znatno veći broj građana BiH ima ličnu kartu koja je pretpostavka da imaju više od 18 godina, da su državljani BiH, tj. da imaju pravo glasa i oni se po automatizmu upisuju u centralni birački spisak“, kazao je Petrić.

Istaknuo je da se pasivna registracija odnosi na redovne glasače, na redovna biračka mjesta, na obavezu države da po službenoj dužnosti upiše u centralni birački spisak svakog građanina koji ima to pravo, što do sada nije bilo moguće.

„Drugi način glasanja, specijalna prava uspostavljena zakonom za određene kategorije građana BiH, bilo da su u inostranstvu po bilo kom osnovu pa ostvaruju pravo glasanja putem pošte, bilo da su raseljene osobe u okviru BiH pa ostvaruju specijalna prava da glasaju ili za mjesto sadašnjeg boravišta ili za mjesto prebivališta iz 1991. godine, imaju pravo optiranja i to pravo ovim nije dirano“, kazao je Petrić.

Prema njegovim riječima, poglavlje kojim je definirano finansiranje izborne kampanje je redefinirano, znatno su smanjenje mogućnosti trošenja sredstava za više od tri puta za izborne kampanje.

Govoreći o biračkom spisku, Petrić je kazao da ne zavisi samo od Izborne komisije da li će birački spisak biti ažuran, linija odgovornosti počinje od matičnih ureda.

„Ovim izmjenama Izbornog zakona direktno su obavezani matični uredi da promjene građanskih stanja dostavljaju ministarstvu koje vodi CIPS projekt, s osobama koje će na dan izbora imati 18 godina, da dostavljaju izvode iz matičnih knjiga umrlih da bi se i to moglo registrovati“, kazao je Petrić.

Upozorio je na to da bez obzira na to da li će se građani naći na centralnom biračkom spisku, neće moći glasati ukoliko nemaju identifikacioni dokument izdat od CIPS-a.

„Po našim podacima ima sredina u kojima još znatan procenat građana nije zamijenio stare dokumente za nove i to bi mogao biti jedan od problema koje bi mogli imati“, upozorio je Petrić.

Član Centralne izborne komisije Lidija Korać je, pojašnjavajući način glasanja raseljenih osoba, istaknula da se status raseljenih osoba, način ostvarivanja biračkog prava raseljenih osoba projektom pasivne registracije ne dovodi u pitanje i ne mijenja se.

Napomenula je da odredbe Izbornog zakona, koje nisu mijenjane, jasno garantiraju ostvarivanje biračkog prava raseljenim osobama u općini prebivališta iz ‘91. godine ili u općini boravišta ukoliko to boravište imaju najmanje šest mjeseci prije dana izbora.

„Osobe koje su izvadile novi CIPS-ov dokument, a nalaze se u evidenciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice kao raseljene osobe, ukoliko je općina u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice različita u odnosu na općinu iz CIPS-ovog dokumenta, njihova općina glasanja će biti ona koja je u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, a to je općina iz ‘91. godine“, pojasnila je Korać.

Istaknula je da se status raseljenih osoba u pogledu ostvarivanja njihovog biračkog prava neće mijenjati osim ukoliko oni to ne žele.

Na pitanje o izmjenama Izbornog zakona nakon usvajanja ustavnih amandmana, Petrić je kazao da ukoliko do 4. maja, kada će biti raspisani oktobarski izbori, bude ustavnih promjena bit će pararleno s tim i promjena Izbornog zakona koje te ustavne promjene eventualno donesu.

Član Izborne komisije Suad Arnautović je kazao da je potpuno novo poglavlje koje regulira poziciju i štampanih i elektronskih medija u toku izborne kampanje.

„Sada je zakonski utemeljena procedura da politički subjekti koji eventualno imaju primjedbe na sadržaj pisanja štampanih medija u vezi s praćenjem izborne kampanje mogu ih uputiti Vijeću za štampu“, kazao je Arnautović.