svabo
Prema istraživanju javnog mijenja, raspoloženje javnosti nije pozitivno. Glavni razlozi leže u političkom ćorsokaku i u PDV-u. Svega nekolicina Bošnjaka i Srba očekuje da će se njihovo stanje poboljšati u idućih 12 mjeseci (19,2 posto i 18,8 posto u usporedbi s 23 posto i 25 posto ponaosob). Značajno veći broj njih očekuje da će se stanje pogoršati.
Ta brojka pesimistično raspoloženih Bošnjaka konstantno raste, u prvom kvartalu je iznosila 11,5 posto, a 25,6 posto u ovom kvartalu. Ovaj porast se manje osjeti kod Srba, od 22,7 posto do 27,6 posto za isto razdoblje.
Dogodile su se i male promjene u uzroku Hrvata, koji su pozitivniji nego što su bili.
Udvostručio se i broj osoba u bošnjačkim većinskim područjima koji očekuju da će se opća ekonomska situacija pogoršati u idućem razdoblju. Stanovništvo kako u hrvatskim, tako i u srpskim većinskom područjima je sve više pesimistično.
Prepolovio se i broj onih koji očekuju poboljšanje u bošnjačkim većinskim područjima.
Kada se govori o PDV-a više od 60 posto u oba entiteta očekuje pogoršanje životnog standarda u nekom pogledu. 20 posto njih očekuje da značajan pogodak s uvođenjem PDV-a.
Prema pisanju Dnevnog lista više od 70 posto stanovništva očekuje da će uvođenje PDV-a rezultirati skokom cijena, zajedno s obrazovanijim i informiranijim skupinama koje dijele isto mišljenje.
Ne iznenađuju ni negativni stavovi u vezi kontinuirane privatizacije s većinom onih koji misle da se ona sprovodi na nepošten način. Bošnjaci imaju još negativniji stav, dok raste broj Srba i Hrvata bez odgovora. Svega nekolicina od bilo koje skupine stanovništva ima pozitivna očekivanja o tom pitanju.
Kupovna moć je objektivan pokazatelj odnosa između osobnih prihoda i cijena te zavisi od potrošačke košare, koja podrazumijeva ograničeni broj osnovnih prehrambenih proizvoda i sredstava za higijenu. Potrošačka košara i troškovi života su prilično ujednačeni diljem zemlje. Glavna varijabla u ovom slučaju su prihodi.
Jedna trećina Bošnjaka, približno isti broj Srba i svega 14 posto Hrvata su prijavili da su im mjesečna primanja manja od 300 maraka, što je gotovo na rubu egzistencije, ali ipak nedovoljno za potrošačku košaru. Prosječna plaća u oba entiteta je dovoljna da pokrije potrošačku košaru, ali ostaje malo za druge potrebe poput kirije, komunalnih usluga, prijevoza škole itd. Potrebne su dvije prosječne plaće kako bi se moglo “prosječno” trošiti što je iznad 800 maraka u oba entiteta.
Brojka onih koji bi napustili zemlju da im se ukaže prilika je u opadanju, tako da su trenutačno razine približno izjednačene diljem BiH. Broj je ipak rastao u hrvatskom većinskom području, dok je opadao u srpskim i bošnjačkim većinskim područjima. Ovo je važno jer daje sliku relativnog ekonomskog napretka u hrvatskim većinskim područjima. Postotak ljudi koji bi to uradili odnosi se na skupinu koja pripada starosnoj dobi od 18 do 35 godina i alarmantno je visok.
Add comment