Kupanjem u Sani Romi počeli slaviti čurđevdan

Prijedorski Romi jutros rano obavili su obredno đurđevdansko kupanje u rijeci Sani, kojim se, po vjerovanju ovoga naroda, sapiru grijesi.

Na tradicionali uranak i kupanje u rijeci kolona auta, okićenih zelenilom i cvijećem, krenula je ispred romske kuće i Udruženja ove manjinske zajednice, da bi, desetak najhrabrijih zaplivala u vodi čija je temperatura jutros bila jednaka sa temperaturom zraka i iznosila 15 stepeni Celzijusovih.

Prema kazivanju Roma, ovaj drevni običaj u Prijedoru je obnovljen prije devet godina u želji da se sačuva kao dio bogate običajne tradicije romskog naroda. Predsjednik Udruženja Roma Prijedor Ramo Salešević rekao je da se prijedorski Romi o čurđevdanu kupaju na ušću rijeke Gomjenice u rijeku Sanu.

“Bacamo vijenac od cvijeća u vodu da sa sebe skinemo grijehe koje smo učinili od prošlog čurđevdana”, kazao je Salešević.

Dejan Mašić jedan je od kupača koji se na hladnoću vode nije žalio i koji se unazad devet godina redovno kupa u Sani na čurđevdan.

“Običaj je takav. Voda je dobra, toplija nego prošle i pretprošle godine. Očekivali smo kišu, ali ni to nas ne bi spriječilo”, dodao je Mašić.

Sa svojim sugrađanima romske nacionalnosti u Sani je i ove godine zaplivao i rukovodilac Filijale Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Prijedor Zdravko Suvajac.

“Poštujem njihovu tradiciju. Ovo je samo jedan od načina da u dekadi Roma pomognemo Rome”, rekao je Suvajac.

U romskom naselju, u Rudničkoj ulici, na čurđevdan je posebno veselo jer se za zajedničkom prazničnom trpezom, na kojoj su obavezni jagnje i prase sa ražnja, okupe stanovnici ovog naselja i slave do kasno u noć. Interesantne i lijepe đurđevdanske obrede, koji vuku korijene iz paganskih vremena, imaju i potkozarski Srbi.

U nekim potkozarskim selima mještani se okupljaju oko vodenica. U vodu zahvaćenu pod vodeničkimg točkom stavljaju poljsko cvijeće i njome se umivaju na čurđevdan. Običaj je da se okupljeni oko seoske vodenice pršću vodom i žare koprivom radi dobrog zdravlja.

Od ljeskovih grana prave krstove koje bacaju u vodu zajedno sa vijencima ispletenim od vrbovih grana, a kultna tradicija je i da ljeskove krstove zabadaju u polja kako bi žito dobro rodilo, dok se bukovim ili grabovim granama kite kuće.

(SRNA)