Kozarac.ba

Kupanjem u Sani Romi počeli slaviti čurđevdan

 

Prijedorski Romi jutros rano obavili su obredno đurđevdansko kupanje u rijeci Sani, kojim se, po vjerovanju ovoga naroda, sapiru grijesi.

Na tradicionali uranak i kupanje u rijeci kolona auta, okićenih zelenilom i cvijećem, krenula je ispred romske kuće i Udruženja ove manjinske zajednice, da bi, desetak najhrabrijih zaplivala u vodi čija je temperatura jutros bila jednaka sa temperaturom zraka i iznosila 15 stepeni Celzijusovih.

Prema kazivanju Roma, ovaj drevni običaj u Prijedoru je obnovljen prije devet godina u želji da se sačuva kao dio bogate običajne tradicije romskog naroda. Predsjednik Udruženja Roma Prijedor Ramo Salešević rekao je da se prijedorski Romi o čurđevdanu kupaju na ušću rijeke Gomjenice u rijeku Sanu.

“Bacamo vijenac od cvijeća u vodu da sa sebe skinemo grijehe koje smo učinili od prošlog čurđevdana”, kazao je Salešević.

Dejan Mašić jedan je od kupača koji se na hladnoću vode nije žalio i koji se unazad devet godina redovno kupa u Sani na čurđevdan.

“Običaj je takav. Voda je dobra, toplija nego prošle i pretprošle godine. Očekivali smo kišu, ali ni to nas ne bi spriječilo”, dodao je Mašić.

Sa svojim sugrađanima romske nacionalnosti u Sani je i ove godine zaplivao i rukovodilac Filijale Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Prijedor Zdravko Suvajac.

“Poštujem njihovu tradiciju. Ovo je samo jedan od načina da u dekadi Roma pomognemo Rome”, rekao je Suvajac.

U romskom naselju, u Rudničkoj ulici, na čurđevdan je posebno veselo jer se za zajedničkom prazničnom trpezom, na kojoj su obavezni jagnje i prase sa ražnja, okupe stanovnici ovog naselja i slave do kasno u noć. Interesantne i lijepe đurđevdanske obrede, koji vuku korijene iz paganskih vremena, imaju i potkozarski Srbi.

U nekim potkozarskim selima mještani se okupljaju oko vodenica. U vodu zahvaćenu pod vodeničkimg točkom stavljaju poljsko cvijeće i njome se umivaju na čurđevdan. Običaj je da se okupljeni oko seoske vodenice pršću vodom i žare koprivom radi dobrog zdravlja.

Od ljeskovih grana prave krstove koje bacaju u vodu zajedno sa vijencima ispletenim od vrbovih grana, a kultna tradicija je i da ljeskove krstove zabadaju u polja kako bi žito dobro rodilo, dok se bukovim ili grabovim granama kite kuće.

(SRNA)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.