Okrugli stol u organizaciji IZ u BiH: Napad na Kozarac je imao sve elemente genocidne namjere

U organizaciji Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u utorak 24. maja je povodom obilježavanja 30 godina od napada na Kozarac održan okrugli stol na temu “30 godina od početka agresije na Kozarac i Republiku Bosnu i Hercegovinu“.

Kozarac je jedna od najrazrušenijih mjesnih zajednica u Bosni i Hercegovini u kojoj je samo u prva dva dana napada 24. i 25. maja ubijeno oko 800 Bošnjaka.

“Tokom mjeseca maja JNA se pripremala za napad na Kozarac i već je postavila snažna artiljerijska oruđa. I odmah su počeli progoni i ubijanja“, kaže Amir Kliko, historičar i saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

U toku napada na Kozarac formirani su i logori Omarska, Keraterm i Trnopolje.

“Omarska je po broju ubijenih najbrutalniji logor na području bivše Jugoslavije, Keraterm odmah nakon toga, a logor Trnopolje sa najvećim brojem zatočenika. Brojke nisu konačne i prema dosadašnjim istraživanjima sa područja nekadašnje općine Kozarac ubijena su 1.226 Bošnjaka civila. Najveći broj njih ubijen je u toku napada na Kozarac, u dva dana oko 800 civila, a ostali Kozarčani su ubijeni u logorima ili su izvedeni iz logora i ubijeni na drugim lokacijama kao što je Hrastova glavica kod Sanskog Most”, ističe Jasmin Medić, historičar i saradnik Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Posmrtni ostaci Kozarčana i Prijedorčana pronađeni su na 501 lokaciji u deset općina u tri države u primarnim, sekundarnim i tercijarnim grobnicama.

“Za Prijedor je vezana Tomašica najveća grobnica u BIH. Ubijene su po tri generacije jedne porodice što jasno govori o genocidnoj namjeri agresora. Ovaj je zločin imao sve elemente genocida. Za Prijedor je specifično masovno ubijanje logoraša, ubijeno je blizu 1.000 logoraša u ovim logorima smrti i još tragamo za posmrtnim ostacima nekoliko stotina žrtava i pozivam sve one koji mogu da nam pomognu da ih pronađemo“, rekao Mujo Begić, šef područnog ureda Instituta za nestale osobe u BiH i profesor na Univerzitetu u Bihaću.

Napad na Prijedor započeo je napadima na Hambarine i Kozarac. Tog ljeta 1992. godine kroz logore je prošlo 30.000 Prijedorčana, a na evidenciji nestalih je njih 3.176. Još uvijek se traga za posmrtnim ostacima nekoliko stotina nestalih Prijedorčana.

(AA)