Kozarac.ba

KAKO JE SAVEZ LOGORAŠA POTROŠIO PET MILIONA?

Savez logoraša BiH dobio je 4,6 miliona maraka iz Budžeta Vlade Federacije za pomoć logorašima od 2007. do 2016. godine. Rezultat te pomoći je nepostojanje Zakona o zaštiti žrtvama torture u BiH, propali projekti reparacije. Savez je jedino bio uspješan u trošenju budžetskog novca

Piše: Azra Omerović

Protiv sadašnjeg i bivšeg predsjednika Saveza logoraša Bosne i Hercegovine u novembru 2016. godine podnijeta je krivična prijava zbog nenamjenskog trošenja pet miliona maraka budžetskog novca, saznaje Žurnal.

Dokumenti u koje smo imali uvid pokazuju da Savez iz javnih budžeta dobija novac na osnovu presuda međunarodnog suda koje ne postoje, plaća advokate koji nemaju licencu za rad u BiH i finansira projekte svog bivšeg predsjednika.

To se samo tako zove

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike isplatilo je Savezu logoraša Bosne i Hercegovine 360 hiljada maraka u 2016. godini iako su revizori u izvještaju za ovo ministarstvo samo godinu dana ranije zaključili da „isplate nemaju zakonski osnov na osnovu kojeg se finansiraju“.

Ovo nije bio prvi put da su revizori upozorili Ministarstvo da se sredstva nenamjenski troše. Savez je bio dužan dostavljati tromjesečne izvještaje o utrošku sredstava Ministarstvu ali to nije radio.

“Korisnik sredstava nije dostavljao mjesečne izvještaje o utrošku, niti je dostavio izvještaj sa dokumentacijom kojom se dokazuje namjenski utrošak sredstava“, piše u revizorskom izvještaju za 2011. godinu.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike na zahtjev Žurnala još uvijek nije dostavilo izvještaje o utrošku sredstava iako je zakonski rok od 15 dana protekao. Savezu logoraša BiH novac se od 2007. godine isplaćuje na osnovu “Projekta provedbe odluke Međunarodnog suda pravde“.

Dolaskom novog predsjednika Saveza, Jasmina Meškovića, projekat je dobio drugu namjenu. U razgovoru za Žurnal Mešković kaže da je to projekat prethodnih predsjednika Saveza i da se sada samo tako zove projektna aktivnost.

– To je projektna aktivnost, nije mijenjana od 2007. godine i aktivnost ide, s tim što sredstva ne idu za tužbe – kaže Mešković.

Predsjednik Saveza u tom periodu je bio Murat Tahirović. U razgovoru za Žurnal Tahirović kaže da je “Projekat provedbe Odluke Međunarodnog suda pravde“ započet na inicijativu Saveza jer su tražili model kako da finansiraju advokatske usluge za zastupanje logoraša u tužbama za naknadu nematerijalne štete. Projekat je uključivao i finansiranje usluga sudsko-medicinskog vještačenja za sve logoraše koji odluče putem tužbe tražiti naknadu za dane provedene u logoru.

– Pokušali smo putem institucija, preko Vlade, i uspjeli smo dobiti projekat – kaže Tahirović.

Na osnovu tog Projekta Savez logoraša BiH još uvijek prima novac iz budžeta. Sadašnji predsjednik Saveza, Jasmin Mešković kaže da se taj projekat samo tako zove, da se više ne bavi tužbama i da ne plaćaju medicinska vještačenja za logoraše.

– Odluka Međunarodnog suda pravde o bilo čemu ne postoji – kaže Mešković.

Iako se u Finansijskim planovima Saveza planiraju sredstva za sufinansiranje troškova tužbi i sudskih vještačenja, u praksi se to ne radi. Na pitanje zašto se više ne plaćaju sudsko-medicinska vještačenja za logoraše predsjednik Saveza kaže da su preskupa.

– Vidjelo se da je to bacanje sredstava u vazduh kako se kaže, u prazno – kaže za Žurnal Mešković i dodaje „da ni narodna banka SAD-a ne bi to mogla finansirati“.

Mešković kaže da je Odlukom Upravnog odbora Saveza i Skupštine ta praksa prekinuta i nema plaćanja pošto su tužbe pojedinačne.

Za plate i naknade 250 hiljada maraka

Savez je tokom 2012. i 2013. godine potrošio 250 hiljada maraka za plate i ostala primanja zaposlenih. Savez ima četiri zaposlena radnika, predsjednika, tri člana Nadzornog odbora i deset članova Upravnog odbora. Mešković kaže da u Savezu rade tri zaposlena po Ugovoru o djelu i da su njihove plate oko 600 maraka. Savez, osim predsjednika, ima još jednog stalno zaposlenog radnika. Njegovu platu predsjednik Mešković nije otkrio.

Kako saznajemo, predsjednik Saveza prima platu od 1.250 maraka uz naknadu od 500 maraka za smještaj , njegov zamjenik ima platu od 1.150 maraka, članovi Upravnog i Nadzornog odbora primaju naknadu od 350 maraka po održanoj sjednici. Iako Mešković tvrdi da su u tu naknadu uračunati i putni troškovi članova Upravnog i Nadzornog odbora kao i svi ostali troškovi, knjigovodstvena evidencija Saveza u koju je Žurnal imao uvid pokazuje drugačije.

Samo dnevnice i putni troškovi u 2013. godini su iznosili 35 hiljada maraka dok su troškovi goriva iznosili deset hiljada maraka. Prije nego što je Savez pokrenuo projekat pravne pomoći troškovi Saveza su bili i do deset puta manji. U Analizi ostvarenih prihoda i rashoda za 2006. godinu ugovori o djelu su bili pet hiljada maraka dok u 2013. godini iznose više od 94 hiljade maraka. Troškovi stanarine u 2006. godini su iznosili 1.700 maraka dok u 2013. godini iznose šest hiljada maraka.

Servis članstvu

Savez sada služi samo kao “servis“ članstvu iako je od 2013. godine, od kada je Mešković na čelu Saveza, ovo udruženje dobilo više od milion maraka iz budžeta. U razgovoru za Žurnal Mešković kaže da sada Savez ima samo savjetodavnu ulogu i može izdavati uvjerenje o statusu logoraša.

– Ako ima kompletnu dokumentaciju po pravilniku može dobiti uvjerenje – kaže Mešković.

Savez novac troši za dokumentovanje zločina u BiH, postavljanje spomen ploča ali i pokrivanje svih troškova Saveza, objašnjava Mešković. Od 2013. godine, od kada je Mešković predsjednik, Savez je snimio tri dokumentarna filma.

Eksluzivni ugovor za izradu filmova ima Udruženje Pravda čiji je predsjednik Avdo Husejnović. Ovim ugovorom prekršen je Zakon o udruženjima i fondacijama Federacije jer Savez nije birao najpovoljnije ponude za izradu filmova.

U razgovoru za Žurnal Husejnović kaže da je osim filmova za Savez radio i usluge štampe te promotivne klipove. Cijene tih ugovora se ne sjeća ali kaže da su filmovi plaćeni u prosjeku oko 40 hiljada maraka.

– U prosjeku čini mi se da je po jednom filmu oko 40 hiljada – kaže Husejnović.

Filmovi su Savez koštali 100 hiljada maraka. Savez je bio oduševljen drugim filmom pa je na sjednici Upravnog odbora odlučeno da se Avdi Husejnoviću isplati nagrada od osam hiljada maraka za uloženi trud.

Savez je potpisao novi ugovor sa Husejnovićem za još dva filma koji će koštati 46 hiljada maraka.

Advokat bez licence

Usluge advokatskog tima koštale su Savez oko milion maraka. Prvi put angažovan je advokat bez licence, drugi put angažovani su advokati da ispravljaju greške prvog advokata, navodi se u obrazloženju prvostepene presude Općinskog suda u Sarajevu u predmetu protiv advokata Sladića. Prvi put je 2007. godine angažovan advokat Josip Sladić iz Hrvatske. Sladiću je isplaćeno više od 350 hiljada maraka iako su u Savezu znali da nema licencu za rad u BiH.

Murat Tahirović je bio na čelu Saveza kada je sporni ugovor potpisan. Tahirović kaže da su odluku donijeli na osnovu iskustva koje Sladić ima jer je “dobio jednu sličnu presudu u Srbiji“.

– Sladić nije imao ovlaštenje da zastupa žrtve u BiH, dogovor je bio da on vodi projekat tužbi i da angažuje advokate iz BIH – kaže Tahirović.

U prvostepenoj presudi Općinskog suda u Sarajevu navodi se da je ovakvim postupcima načinjena znatna materijalna šteta udruženju ali i članovima udruženja jer je advokat bez punomoći za zastupanje podnosio tužbe u ime pojedinih članova udruženja. To je za posljedicu imalo odbacivanje tužbi kao neurednih i angažovanje drugih advokata.

Novi advokatski timovi su angažovani da preuzmu sve tužbe i nastave postupak pred sudom. Tahirović kaže da je njihov zadatak bio dopuna tužbi na prvom ročištu.

– Sladić to nije radio baš kvalitetno – kaže Tahirović objašnjavajući da nisu morali raditi dopunu svih tužbi nego “samo oko osam do deset hiljada tužbi“.

To je Savez dodatno koštalo još pola miliona maraka. Za ove odluke niko iz Saveza nije odgovarao niti snosio posljedice. Pred Općinskim sudom u Sarajevu tužba je podnesena samo protiv advokata Sladića. U novembru 2015. godine Savez je dobio prvostepenu presudu ali cijeli postupak još uvijek nije završen.

Stari projekat novo udruženje

Partner na projektima Saveza bilo je i udruženje Bošnjačka liga. Predsjednik ovog udruženja je Irfan Ajanović. On je bio prvi predsjednika Saveza logoraša BiH. Kao partner na Projektu provedbe odluke Međunarodnog suda pravde Savez je samo u 2007. godini Bošnjačkoj ligi isplatio iznos od 180 hiljada maraka.

Murat Tahirović kaže da je Bošnjačka liga bila partner na projektu ali da ne zna sigurno koliko je novca isplaćeno ovom udruženju. Tahirović nije želio razgovarati o radu svog novog udruženja.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida osnovano je u junu 2010. godine. Predsjednik udruženja je Murat Tahirović. Od 2011. godine udruženje se finansira iz budžeta Vlade Federacije. Iako su u Finansijskom izvještaju za 2015. godinu Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku revizori zaključili da isplate nemaju zakonski osnov na osnovu kojeg se finansiraju novac je uplaćen na račun udruženja. Svake godine Udruženje dobija iznose od 290 do 312 hiljada maraka.

Od 2011. do 2016. godine udruženje je dobilo milion i po maraka iz budžeta. Novac dobijaju za provođenje projekta “IDA – istraživačko dokumentacionih aktivnosti na osnovu aktivne presude Međunarodnog suda pravde“.

U Odlukama Vlade navodi se da se Udruženju žrtava i svjedoka genocida isplaćuje novac za zakonsko regulisanje prava žrtava torture, ratnog zločina i genocida, podsticanje na svjedočenje žrtava, istraživanje činjenica o ratnom zločinu, osiguravanje informacija o lokacijama primarnih i sekundarnih masovnih grobnica u BiH.

Zakonskim regulisanjem prava žrtava torture Tahirović se bavio i dok je bio predsjednik Saveza logoraša kroz projekat Zajedno protiv torture . Sadašnji predsjednik Saveza Mešković kaže da su oni nastavili sa tim aktivnostima na donošenju Zakona o zaštiti žrtava torture. Osim donošenja zakona Udruženje žrtava i svjedoka genocida se bavi i istraživanjem i dokumentovanjem činjenica o ratnom zločinu. Mešković kaže da i Savez dobija novac iz budžeta za dokumentovanje zločina u BiH.

Protiv Murata Tahirovića i Jasmina Meškovića podnijeta je krivična prijava u novembru 2016. godine zbog nenamjenskog trošenja pet miliona maraka budžetskog novca. Prijavu su podnijeli članovi Upravnog odbora Saveza.

(zurnal.info)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.