Kozarac.ba

Slovenija: Pogranična mjesta protiv podizanja ograde

Zbog nezadovoljstva građana i lokalnih vlasti na području slovensko-hrvatske granice nakon podizanja žice koja bi spriječila ilegalne ulaske izbjeglica, slovensko Ministarstvo unutarnjih poslova danas će održati sastanak s čelnicima pograničnih gradova i općina.

Nezadovoljni su i s druge, hrvatske strane granice, pogotovo na istarskom području, gdje je nedavno počelo podizanje ograde, jer smatraju da je žica nepotrebna te da će donijeti štetu i gospodarstvu, a posebno turizmu kad počne nova sezona.

“Brigu i neugodan osjećaj gradonačelnika i građana razumijem i u Istri i na ostalim točkama. Nikome, pa ni meni nije ugodno što se postavljaju te tehničke prepreke. Kao što znate, riječ je o samo nekoliko kilometara u blizini graničnog prijelaza. To su prepreke za usmjeravanje, kao i drugdje”, poručio je slovenski premijer Miro Cerar.

Pokušao je obrazložiti odluku o podizanju ograde najavama o tome kako će “hrvatska strana prema potrebi slati izbjeglice u većim skupinama i u Istru, prema Italiji”, obećavši da će čelnicima pograničnih mjesta objasniti razloge.

“Zasigurno nećemo granicu s Istrom ispreplesti ovim preprekama nepotrebno. Riječ je o užem dijelu uz sami prelazak granice. Realna mogućnost da bi izbjeglice i tim putem u velikom broju mogli dolaziti preko Slovenije i željeli nastaviti svoj put u Italiju itekako postoji. Kao što ste vidjeli, i Italija postavlja vojsku na granicu sa Slovenijom, pa se moramo pravovremeno pripremiti na takvu mogućnost”, rekao je Cerar.

Ipak je najavio kako će, ukoliko izbjeglice ne krenu prema Istri, tzv. tehničke prepreke, a zapravo žilet-žicu vrlo opasnu za ljude, ali i životinje koje tamo prolaze, Slovenija “odmah ukloniti”.

Zajednička agencija za kontrolu granica

Europski čelnici u Briselu su, u međuvremenu, raspravljali o sigurnosnim prijetnjama i nasilju, monetarnanoj i ekonomskoj stabilnosti te klimatskim promjenama.

Nakon jučerašnjih pregovora, izražavaju nadu kako će dogovor o reformskim zahtjevima Velike Britanije biti moguće postići do sredine veljače. Brisel odbacuje bilo kakvu diskriminaciju europskih radnika u Britaniji.

“Drugo pitanje o kojem se raspravljalo je pitanje britanskog opsatnak u EU. I dalje otvorenim ostaje pitanje tog socijalnog turizma gdje britanski premijer David Cameron traži da strani državljani u Velikoj Britaniji žive barem četiri godine prije nego što steknu pravo na socijalne beneficije. Konačan dogovor najavljen je za veljaču iduće godine, ali je rečeno da neće biti kompromisa po cijenu osnovnih principa EU-a, a to je sloboda kretanja”, javila je Al Jazeerina reporterka Katarina Drlja.

Prethodno su lideri Europske unije odredili rok od šest mjeseci da odluče hoće li u okviru rješavanja izbjegličke krize nastaviti s planom za formiranje zajedničke agencije za kontrolu granica u slučajevima kada zemlje članice to nisu u stanju samostalno izvršiti.

U Briselu se održava dvodnevni summit šefova država i vlada EU-a, na kojem su glavne teme izbjeglička kriza, zaštita vanjskih granica Unije i borba protiv terorizma. Jedna od tema je i želja Velike Britanije da reformira svoje veze s EU-om.

Plan o graničnoj i obalnoj straži treba zaštititi vanjske granice Unije u zemljama poput Grčke i Italije, čiji su kapaciteti opterećeni velikim brojem izbjeglica.

Lideri EU-a su, tim povodom, naložili ministrima da “hitno ispitaju” plan i o njemu odluče do 30. lipnja iduće godine na posljednjoj debati o tom pitanju, koja bi potencijalno mogla produbiti razlike među članicama, prenosi AP.

Dok su šefovi država i vlada ukazivali da je “neophodno povratiti kontrolu nad vanjskim granicama Unije”, ideja prema kojoj bi ta agencija mogla slati ljudstvo, brodove i zrakoplove u neku državu i unatoč njenom protivljenju, oživjela je stare strahove od gubitka nacionalnog suvereniteta.

Zemlje poput Njemačke i Švedske, koje su omiljeno odredište mnogih izbjeglica, kao i Francuska, posebno su zainteresirane za jaču kontrolu granice duž grčke pomorske granice s Turskom.

Nova agencija bi mogla imati stalni pričuvni sastav od najmanje 1.500 pripadnika, koji bi mogli biti upućeni na granične prijelaze EU-a u roku tri dana, umjesto oslanjanja na pozive pojedinim državama da pošalju volontere u hitnim situacijama.

Neke članice smatraju kako takvi planovi diraju u srž nacionalnog identiteta, odnosno pravo države da odluči tko i što može biti raspoređeno na njenoj teritoriji, do čega je zemljama kao što su Grčka, Italija, Hrvatska i Mađarska veoma stalo.

EU mora brže djelovati

Zemlje članice Europske unije priznale su i kako moraju brže djelovati kako bi na terenu konkretizirale odluke donesene posljednjih mjeseci u vezi s izbjegličkom krizom, među kojima su dogovor s Turskom, raspodjela izbjeglica i zaštita granica.

Budući da se izbjeglički val prema Europi ne zaustavlja, “provedba odluka nije dovoljna i mora se ubrzati”, navodi se u nacrtu zaključaka s europskog summita koji se održava u Briselu i u koji je AFP imao uvid.

“U prosincu je broj registriranih dolazaka morem iz Turske u Grčku u prosjeku bio približno 4.000 na dan. To je manji pad ako se usporedi s visokim brojkama iz studenog (5.000 do 6.000 na dan). No, to se može pripisati i drugim čimbenicima”, ističe se u dokumentu.

Usporavanju priljeva zacijelo je pridonijela i zima, s opasnijim uvjetima plovidbe Sredozemnim morem.

Od 160.000 tražitelja azila, koliko su se europske zemlje dogovorile da će raspodijeliti u EU, “tek 184 osobe su preseljene” sa 16. prosincem, navodi se u posebnom izvješću o izbjegličkoj krizi.

Istodobno se kasni s osnivanjem “sabirnih centara” u Grčkoj i u Italiji, koji će biti polazišta za “preseljenja”. “Tek su dva od 11 predviđenih trenutačno operativna”, ističe se.

Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije, više od 920.000 ljudi ušlo je ove godine u EU, od toga 770.000 u Grčku.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.