Gdje vodi matematička koalicija?

U Bosni i Hercegovini već su počeli pregovori o formiranju nove vlasti. Nedoumica gotovo da nema. Stranke Dragana Čovića, Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića činiće okosnicu te nove vlasti, kako sada stvari stoje.

To praktično znači da će se raditi o matematičkoj, a ne programskoj koaliciji, jer šta bi zajedničko mogli imati u programima HDZ, SNSD i SDA? Zbog toga je i malo vjerovatno da će se početi ispunjavati obaveze na putu ka Evropskoj uniji, provesti presuda Sejdić-Finci, zaposliti polovina nezaposlenog bosanskohercegovačkog življa, ili nešto uraditi na ekonomskog oporavku zemlje.

Nešto više od dvije sedmice je prošlo od održanih izbora u Bosni i Hercegovini, a već su poznati mogući koalicioni partneri na državnom nivou. SDA, HDZ BiH i SNSD već danima u medijima najavljuju kako će baš oni, kao izborni pobjednici, formirati vlast i da se tu više ništa neće mijenjati.

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, u srijedu i četvrtak pregovora sa čelnim ljudima ostale dvije političke partije o tome:

„Mi smo davno rekli da su izborni pobjednici u RS-u partneri, izborni pobjednici u Federaciji kod Bošnjaka su partneri za vlast.“

Dragan Čović i Milorad Dodik koaliciju na državnom nivou najavljivali su i prije izbora, a političke emocije jedan prema drugom nisu krili ni u protekle četiri godine. Podupirali su se – Dodik Čovića u želji da formira treći entitet, a Čović se nije oglašavao o Dodikovoj želji za osamostaljivanjem Republike Srpske. Zbog toga ne čudi sljedeća Dodikova izjava:

„Nisam ovo dogovorio sa gospodinom Čovićem, ali sam uvjeren da HDZ i SNSD su nezaobilazni faktor u formiranju Savjeta ministara.“

Treći igrač u cijeloj priči, Stranka demokratska akcije, još uvijek se zvanično nije oglašavala o koalicionim partnerima. Potpredsjednik Bakir Izetbegović je u intervjuu za BHT rekao:

“Ne bi nam bilo mrsko da je došlo do pobjede bloka SDS/PDP u Republici Srpskoj. Vidjet ćemo da li oni imaju snagu da naprave većinu u Skupštini. Ali, u svakom slučaju, poštivat ćemo narodnu volju i surađivati ćemo sa SNSD-om.”

No, u Savezu za promjene u Republici Srpskoj misle da su oni ti koje je narod izabrao i da će činiti vlast na državnom nivou.

„Ja ću sve uraditi da Savjet ministara bude sastavljen od članica Saveza za promjene jer mislim da sam za to dobio potpuni legitimitet građana RS-a i da to sasvim sigurno omogućava i broj poslanika sa kojima raspolažemo“, poručuje Mladen Ivanić, lider PDP-a i novoizabrani član bh. Predsjedništva.

Ponovo pitanje fotelja

Bez obzira ko činio buduću državnu vlast, izvjesno je da će se raditi o matematičkoj a ne programskoj koaliciji, jer šta bi zajedničko mogle u programima imati SDA, SNSD i HDZ BiH.

Njima je, ako je suditi po izjavama koje daju, najvažnije ko će u koju fotelju zasjesti u naredne četiri godine, zbog čega je i malo vjerovatno da će se početi ispunjavati obaveze na putu ka Evropskoj uniji.

„Ako čovjek hoće moralno gledati, sa stanovišta civilizacijskih standarda, demokratskih standarda, teško je očekivati u bilo kojoj varijanti da bilo šta bude novo, odnosno bolje, jer su akteri, koji su i sada u igri, zapravo stari akteri. Kako od starih igrača očekivati neki novi koncept igre, kad su koncepti već uspostavljeni i kad se njihova logika zna – koristoljublje, prevare i sve ono što je BiH dovelo na posljednji stepenik Evrope, ono što je dovelo ove građane do siromaštva, naprosto do činjenice da pokušavaju preživjeti uz pomoć kontejnera. Šta možemo očekivati od ljudi koji su zemlju doveli dotle, u bilo kojoj kombinaciji?“, komentariše politički analitičar Esad Bajtal.

„Njihove su opcije potpuno drugačije – držati se na talasu tih nacionalnih priča i ubjeđivanja da svako od njih trojice štiti ovaj BiH, ovaj Hrvate, ovaj RS i tako će samo tu praviti određenu ravnotežu. Ne možete očekivati neki veliki napredak jer u njihovim programima nema ništa ozbiljno što bi govorilo o modernoj, proevropskoj ili uopšte jednoj civilizovanoj strukturi BiH i njenom napretku. Drugo, nemaju ljudi koji bi mogli da nose takve programe sve kada bi im neko dao kao zadatak iz Evrope. Tu mora da se ubaci mnogo nestranačkih ličnosti, mnogo stručnjaka, a oni to niti hoće, niti imaju, tako da ne vjerujem ni u naredne četiri godine da možemo nešto ozbiljnije očekivati“, ocjenjuje sociolog Ivan Šijaković.

Ukoliko ovih dana pregovori o novoj vlasti budu okončani, biće to najbrže formirana vlast od završetka rata do danas. Podsjećamo, prošloj je trebalo skoro 17 mjeseci da se konstituiše.

I iz Evropske unije apeluju da to bude što prije kako bi se krenulo sa toliko neophodnim reformama – prvenstveno presudom Sejdić-Finci. No, ovu temu još niko ni ne pominje, a kamoli one koje se tiču rasta privrede, zapošljavanja, ekonomskog oporavka. One su i dalje, za izborne pobjednike, ad acta.

(RSE)