Srđan Puhalo: Å ta vam nije jasno gospodine Predsjedniče?

Juče je Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u Donjoj Gradini izjavio da mu „nikada neće biti jasno zašto se ćutalo o stradalima u Jasenovcu i da je vlast u bivšoj Jugoslaviji skrivala ili nije željela da prikaže istinu o tim zločinima, pokušavajući da pobjegne od utvrđivanja čak i broja žrtava i pretvarajući ih simbolično u jedan kameni cvijet“.

Morate priznati da ovo prija svakom srpskom uvu pogotovo ako je na desnoj strani, ali se postavlja pitanje šta je to socijalistička vlast prećutala u vezi Jasenovca?

Evo fakata:

 Već 1960. godine Centralni odbor Saveza udruženja boraca NOR-a Jugoslavije pozvao je dvojicu arhitekata Kolacija i Bogdanovića da ponude prijedloge za obilježavanje prostora bivšeg koncentracionog logora u Jasenovcu.

   – Već 1961. godine otkopane su prve grobnice u Donoj Gradini.

   – Spomenik tj. onaj kameni cvijet je podignut 1966. godine.

   – Memorijalni muzej Spomen-područja Jasenovac je otvoren 1968. godine.

Znači 23 godina nakon prestanka 2. svjetskog rata Ustaški logor Jasenovac je bio obilježen na više nego pristojan način.

Idemo dalje…

Samo u biblioteci „Poruke“ Spomen-područja Jasenovac od 1968. godine do 1991. godine izdate su 44. publikacije koje se tiču logora Jasenovac. Od 1997. godine do danas izdato je još najmanje 15 publikacija koje je izdalo Spomen-područje Jasenovac.

Znači samo je Spomen-područje Jasenovac objavilo oko 60 publikacija.

Za vrijeme socijalizma Spomen-područje Jasenovac produciralo je četiri dokumentarna filma o jasenovačkom logoru: „Jasenovac 1945“,  „Evanđelje zla“, „Krv i pepeo Jasenovca“  i „Kula smrti“ .

Idemo dalje…

Istoričar i viši kustos Muzeja žrtava Holokausta i bivši direkotr Spomen-područja Jasenovac Jovan Mirković je u svom radu „Jasenovački logor u literaturi“  analizirao 108 jedinica kao objavljenih izvora – dokumenta, 1 106 naslova knjiga (posebna izdanja i zbornici), a u popisu članaka su 1 482 bibliografske jedinice. Naslovi knjiga i članaka grupisani po upotrebljivosti za izučavanje teme, pripadaju uslovno nazvano primarnoj literaturi sa 28 (kod knjiga 21, a kod članaka 35%), sekundarnoj literaturi sa 51 (kod knjiga 52,5, a kod članaka 49%) i ostalome sa 21% svih naslova (i kod knjiga i kod članaka). Drugo je, pak, pitanje o kvalitetu napisanog. Analiza objavljenog po godinama izdanja, a analizirano je 1 188 naslova knjiga i 1 544 naslova članaka, pokazuje da je najviše posebnih izdanja (knjiga) i članaka objavljeno u  dekadi 1981-1990. godine, najviše u drugoj polovini te dekade.

Predsjedniče Dodik nije da nema materijala, ali možda vam se ne sviđa socijalistička interpretacija istog o čemu bi se dalo polemisati.

Sada se nameću i neka pitanja?

Komunjare i partizani su dali cifru od 700 000 pobijenih ljudi, od toga najviše Srba, Roma i Jevreja. Ostaje upitno šta im to zamjerate?

Kakav je to bitan naučni proboj napravljen u periodu od 1991. godine do danas čime su poljuljane činjenice koje su utvrđene za vrijeme socijalističe istorije.

Jesmo li zaboravili ko je stavio potpis na odluku da se arhivska građa iz Jasenovca, koja se nalazila u Donjoj Gradini, prenese u Muzej holokausta SAD-a.

I na kraju, kada već govorimo o ćutanju, zapitajmo se gospodine Dodik, ali i svi ostali političari u Bosni i Herecgovini, kako je moguće da se skoro 19 godina poslije rata u ovoj zemlji pronalaze masovne grobnice i da se traži 9 000 nestalih iz proteklog rata.

Jer, Predsjedniče kako ste rekli, ako je vjerovati ovim medijima iz Federacije BiH, ”zločin je zločin, bez obzira ko ga je počinio, a žrtva je žrtva.“

Jel sada malo jasnije Predsjedniče?

(Frontal.ba)