Kozarac.ba

Izložba ‘I moja bijela traka’

U okviru programa Modul memorije 2014, u prostorijama Sarajevskog ratnog teatra će u četvrtak, 24. aprila s početkom u 19 sati biti otvorena izložba pod nazivom ‘I moja bijela traka’ Elme Selman.

Sastavni dio ove izložbe su fotografije Velije Hasanbegovića i video umjetnika Šefke Obućine koji je dokumentirao rad Elme Selman.

Podaci korišteni u performansu Elme Selman, ‘I moja bijela traka’ su preuzeti iz knjige ‘Ni krivi ni dužni’ čiji je izdavač Udruženje Prijedorčanki Izvor. U ovoj knjizi se nalaze imena i lični podaci 3 173 ubijenih i nestalih stanovnika opštine Prijedor u periodu od 1992. do 1995. godine.

”Performans ‘I moja bijela traka…’ ima za cilj prisjećanje/podsjećanje na žrtve opštine Prijedor, civile koji su mučeni, ponižavani i ubijani zbog pripadanja drugoj/drugim etničkim skupinama. Moja želja je (iz)graditi privremeni spomenik žrtvama sve dok se na području opštine Prijedor ne izgradi stalni spomenik. Na ovaj performans sam se dugo spremala, skupljajući snagu da i na ovaj način podsjetim na ubijene (nestale) očeve, majke, sinove, kćeri, bližu i širu rodbinu, između ostalih i moju, na stanovnike opštine Prijedor. Ovakav zločin ne smije biti zaboravljen i građani Prijedora, porodice žrtava, građani BiH imaju pravo na sjećanje, komemoraciju i memorijale, koji nam, ni 20 godina nakon zločina, nisu dozvoljeni”, kaže autorica Elma Selman.

U Prijedoru, 31. maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba izdale su naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesprskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Bio je to početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini na teritoriju opštine Prijedor.

Ovo je bio prvi put od 1939.god. i nacističkog proglasa po kojem su poljski Jevreji morali nositi trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su članovi jedne etničke ili religijske grupe na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje.

”… ovdje se nalaze snažna upozorenja o tome da živimo u vremenu u kome je revolucionarno djelo ostati čovjekom. Vrijeme u kome živimo je vrijeme užasnih razaranja gradova, familija, ljudskih duša, te općenito vrijeme bez etike i pravde. Prošlo stoljeće u Evropi obilježeno je ubijanjem miliona ljudi u zločinu genocida, a onda opet, gotovo iznenenada, nakon ponavljanja mantre ‘Nikad više’, to se dogodilo ponovo, na samom kraju stoljeća, u Bosni”, piše Nihad Kreševljaković, direktor Sarajevskog ratnog teatra i programa Modul memorije.

On kaže kako je, od samog sjećanja, važniji cilj obilježavanja ovog dana skretanje pažnje na ustrajno negiranje zločina počinjenih u Prijedoru od strane lokalne vlasti, te osuda policijske zabrane komemorativnih skupova žrtvama i odbijanje gradskih vlasti da dozvole izgradnju memorijala civilnim žrtvama u Prijedoru i na lokaciji logora smrti u Omarskoj.

Akcija je također dio globalne kampanje ‘Stop Genocide Denial’ pokrenute 2012. kojom se željelo skrenuti pažnju na kršenja osnovnih prava žrtava u Prijedoru te širom svijeta.

(Radiosarajevo.ba)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.