Kozarac.ba

Islamska zajednica obilježila Dan bijelih traka

Isticanjem bijele trake na Kabinetu reisu-l-uleme, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini obilježila je 31. maj – Dan bijelih traka, kojim se obilježava i podsjeća na segregaciju i početak kampanje etničkog čišćenja i stradanja Bošnjaka Prijedora. 

Također, imami na području medžlisa Islamske zajednice Prijedor i Kozarac danas su, prilikom klanjanja džume namaza nosili bijele trake, a i na munarama džamija ova dva medžlisa bile su istaknute bijele trake. Pored toga, aktivisti volonteri su i svim džematlijama koje su danas klanjale džumu namaz u ovim džamijama podijelili bijele trake kojima se obilježava stradanje Bošnjaka.

– Sjećanjem na 31. maj 1992. godine želimo poslati poruku da nismo i ne želimo biti od onih koji prave razliku među ljudima. Naprotiv, na ovaj način borimo se protiv segregacije i želimo da budemo bliži jedni drugima, kazao je za Rijasetov portal glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Prijedor Amir ef. Mahić povodom današnjih aktivnosti poduzetih na području ovog medžlisa.

Dan bijelih traka u Sarajevu

U Galeriji Collegium Artisticum performansom umjetnice Elme Selman "I moja bijela traka…" obilježen je Dan bijelih traka u Sarajevu, a obilježavanju su se, na svoj način, pridružili i studenti Pravnog fakulteta u Sarajevu.

Po zidovima izložbenog prostora Galerije Collegium Artisticum u nizu su okačeni crni panoi, na koje, u grobnoj tišini, četiri mlade osobe kače bijele trake i podatke ratnih žrtava iz Prijedora. Trake izvlače iz dvije gomile zemlje na sredini izložbenog prostora.

Na ovaj način, umjetnica Elma Selman daje svoj doprinos kampanji Dan bijelih traka, čiji je cilj podsjećanje na žrtve općine Prijedor, civile koji su mučeni i ubijani zbog pripadanja drugim vjerskim grupama. Potresni performans trajat će do večernjih sati.

"U prostoru Collegium Artisticuma ću staviti bijelu traku pored imena svake od 3170 žrtava sa područja općine Prijedor", kaže Selman i podsjeća da se za velikim brojem nestalih iz ove općine još uvijek traga.

"Ovakav zločin ne smije biti zaboravljen i građani Prijedora, porodice žrtava, državljani BiH… imaju pravo na sjećanje, komemoraciju i memorijale, koji nam, ni 20 godina nakon zločina, nisu dozvoljeni", istakla je Selman.

Studenti Pravnog fakulteta obilježili Dan bijelih traka

Obilježavanju Dana bijelih traka pridružili su se i studenti Pravnog fakulteta u Sarajevu, koji su na zgradu fakulteta okačili bijelu zastavu, a ostalim studentima i profesorima su dijelili bijele trake.

"Smatramo da smo mi, kao Pravni fakultet i Udruženje studenata, obavezni da čuvamo i baštinimo sve ono što se dešavalo u proteklom periodu, od agresije na BiH do genocida u Prijedoru, Srebrenici, Foči, Višegradu, Zvorniku, Banjoj Luci i, nažalost, širom BiH. Dužni smo da podsjećamo građane na to, kako se više nikada ne bi ponovilo, ali i da činimo sve kako bi počinioci izašli pred lice pravde. Podjelom bijelih traka našim studentima željeli smo ih upoznati o svemu što se dešavalo u Prijedoru i širom BiH. Željeli smo dati svoj doprinos kolektivnom sjećanju. Samo istinom i pravdom se može doći do pomirenja. Mi ne mrzimo nikoga te na današnji dan šaljemo poruke mira i ljubavi svim građanima BiH, ali se ne možemo miriti bez istine. Istina je da su se u Prijedoru dešavali strašni zločini i da se desio genocid", izjavio je za Klix.ba Merim Serdarević, potpredsjednik Udruženja studenata Pravnog fakulteta u Sarajevu.

Serdarević je za Klix.ba objasnio i kako mnogi studenti uopće i ne znaju šta su 1992. godine u Prijedoru simbolizirale bijele trake, ali da su i oni i profesori pokazali veliko interesovanje.

Podsjećanja radi, 31. maja 1992. godine, vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su putem lokalnog radija naredbu nesrpskom stanovništvu da svoje kuće obilježe bijelim zastavama ili čaršafima, a da pri izlasku iz kuće moraju nositi bijele trake oko ruke. To je bio početak kampanje istrebljenja, čiji je konačan ishod bio uklanjanje 94 posto muslimana i Hrvata sa područja općine Prijedor. To je prvi put u historiji, od 1939. godine i nacističkog proglasa prema kojem su poljski Jevreji morali nositi trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko ruke, da su pripadnici neke etničke ili religijske grupe na ovaj način obilježeni za istrebljenje.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.