Kozarac.ba

Emir Hodžić za tacno.net

Razgovarali: Amer Bahtijar i Predrag Blagovčanin

Hrabrost, ponos, dostojanstvo to su mi prve asocijacije na Emira Hodžića, kaže Darko Cvijetić veliki bosansko -hercegovački i prijedorski pjesnik, redatelj i glumac koji je napisao pjesmu koju je posvetio ovom hrabrom momku.

Emir Hodžić prijedorski aktivista i borac za ljudska prava zrači ponosom i dostojanstvom, kada ulazi u restoran nastaje tišina iz koje izvire divljenje prema čovjeku koji vraća Prijedorčanima ali i svim bosansko hercogavačkim žrtvama, zajedno sa svojom subraćom u Prijedoru predovođenu Goranom Zorićem sa kojim ćemo također obaviti razgovor.

Emir Hodžić za tacno.net govori o bijelim trakama, o vraćanju dostojanstva svim žrtvama rata, o suočavanju sa ratnom prošlošću ali i opstrukcijama sa kojim se suočava.

Ove godine obilježavanje dana bijelih traka predstavlja po prvi put jednu inicijativu koja je ujedinija civilni sektor pod inicijativom ” Jer me se tiče” koji su došli da podrže i obilježe ovaj dan. Također po prvi put u Prijedor će doći aktivisti i aktivistice iz Banja Luke, Mostara, Sarajeva, Tuzle, Bijeljine, Zenice, Bihaća, Ključa i Prijedora. Dakle, ovo je istinska građanska inicijativa gdje će biti ljudi raznih opredjeljenja, etničkih grupa koji su se ujedinili oko jedne ideje, a to je borba protiv diskriminacije i segregacije. Okupljanje je prvenstveno da bi ukazali na probleme današnjice. Inicijativa ” Jer me se tiče” sama po sebi se distancira od politike, ona govori o problemu depolitizacije ratnog zločina i to je ono što mi forsiramo. Recimo da jedno dijete nema etnički prefiks odnosno da se na ubijenu djecu ne može gledati kao pripadnke ovog ili onog naroda ili pravdati taj zločin time što će neko reći- Tamo u nekom drugom gradu je također ubijeno dijete. Za nas tu nema ali. Iz Banja Luke će aktivisti danas postaviti transparent ” Mi dolazimo bez ali” i to je moćna poruka za one koji budu shvatili to poruku. Znači mi dolazimo bez ali. Ovakav skup se po prvi put dešava u Prijedoru odnosno Bosni i Hercegovini gdje ljudi istinski zajedno dolaze da osude današnju diskrimininaciju i održavanje etničkih tenzija koja se održava od vlasti.

Ovo je prvi put da iza ovakvog skupa stoje sve nevladina organizacije, građanski aktivisti ujedinjeni građanski front u Bosni i Hercegovini?

Inicijativu je pokrenula neformalna mreža organizacija, individua i raznih grupa koji su bili društveno angažovani duži niz godina. Mi nismo nevladina organizacija, mi ne pišemo projekte, mi predstavljamo mrežu ljudi suradnika iz cijele BIH i također nemamo nikakvu politiičku podršku. Apsolutno ni jedna politička stranka ne stoji iza nas. Blic nas je optužio da smo dobili neke velike pare od međunarodne zajednice međutim to nije istina i svaki novinar može da vidi šta je inicijativa ” Jer me se tiče” radila kako je nastala i kako smo se organizovali.

Šta očekujete danas na skupu. Da li ovakav skup šalje poruku budućim generacijama?

Upravo tako. Optužbe koje gradonačelnik Mrako Pavić izrekao te njegove izjave kao da se ne slaže sa inicijativom i kako smatra da je povratak u prošlost negativan i može dovesti do nekih tenzija su neutemeljene.Takve izjave za mene su kontraproduktivne jer mi se upravo bavimo budućnošću. Mi tvrdimo da se ne može ići dalje i ne možemo stvoriti bilo kakav prosperitet ljudima ukoliko se ne suočimo sa istinom. Zanemarimo kolektivnu krivicu, zanemarimo dosadašnji diskurs, mi jednostavno želimo ozdravljenje društva. Želimo da mladi ljudi odrastaju bez tereta kao što su logori, zločini, ubijena djeca itd. Postavlja se pitanje šta mi učimo svoju djecu? Da je uredu silovati i ubijati djecu ako su ovog ili onog naroda. To je bolesno i mi zaista imamo bolesno društvo u kojem svi zajedno treba da radimo kako bi to društvo ozdravilo. Ovo je maraton, ovo nije trka na sto metara i mi se ne nadamo nekom uspjehu prekosutra ali se nadamo da sijemo sjemenke promjena čitavog bh. društva. Da se ujedine ljudi istomišljenici koji isto razmišljaju, a ima nas i da uradimo nešto po ovom pitanju.

Dolaze ljudi iz Mostara koji je također preživio teror, opsadu i najgora razaranja. Koliko je važno to ujedinjavanje boli bez obzira radilo se o Sarajevu, Mostaru ili Prijedoru?

Kao što znate mi smo nedavno išli na put ka moru gdje su išli aktivisti iz Banja Luke , Prijedora, Konjica, Sarajeva, Tuzle i na tom smo putu posjetili mjesta gdje su stradali civili svih etničkih grupa. Bili smo u Hadžićima gdje su srpske paravojne formacije držale Bošnjake, bili smo u Čelebićima gdje je Armija BIH držala Srpske civile i Hrvatske civile, bili smo u Dretelju gdje je HVO držao Srpske i Bošnjačke civile. Željeli smo da pokažemo da mi moramo gledati na zločine nad civilima iz humane perspetkive, a ne političke. Postoji Haški tribunal, Sud BIH, postoje institucije koje se bave tom tematikom ali mi želimo da bh. narodu pokažemo da je zaista bolesno gledati na ubijenu djecu kao na pripadnike neke druge etničke grupe i time je sasvim opravdano negirati taj zločin. To je bolesno i nije zdravo za društvo bez obzira koje je to društvo. Ja kažem svi Prijedorčani i Prijedorčanke su moji ljudi. Znači ja sam Prijedorčanin i ne deklarišem se kao bošnjak ili musliman već kao Prijedorčanin. Ja želim dobro svim Prijedorčanima, ali to dobro neće doći dok imamo te tabue i dok se održavaju etničke tenzije i dok imamo diskriminaciju po etničkoj osnovi. To kad riješimo onda možemo normalno živjeti. U tom slučaju političke srukture ne bi imale više aduta da ostanu na vlasti. Političke strukture su sve opljačkale u ovoj zemlji i jedino što sad imaju kao sredstvo vladanja je strah od ovih drugih.

Da li je moguće da u Prijedoru dvadeset godina nakon tog stravičnog zločina dođu političari iz ove države i da se zajedno postide?

Da li je realno nadati se tome? Ja moram reći da. Optimista sam, jer inače ne bih ustao rano ujutro i radio ovo što radim. Kad će to biti moguće, to je već pitanje vremena. Političari su oportunisti, a mi kao narod moramo dovesti njih do te situacije da shvate da se mi stidimo onih dešavanja. Da se mi kao narod stidimo naših političara koji negiraju zločine nad civilima. Sada imate taj začarani krug srpsko- hrvatsko- bošnjačkoga tora, ali ovo je način da se pokaže da postoji i ta četvrta grupa ljudi koji se mogu deklarisati kao Bošnjaci Srbi i Hrvati ali su zajedno u toj četvrtoj grupi i osuđuju sve zločine nad civilima. U grupi ljudi koji žele naprijed i ne žele da se ovim bavimo narednih dvadeset godina. Za vrijeme Jugoslavije postojali su zakoni, postojala je vlast koja je propagirala bratstvo i jedinstvo ali su se mnoge stvari pod tepih stavljale. Mi to ne želimo sada. Želimo da se otvoreno priča o tome da bi se odstranila kolektivna krivica. Političari održavaju taj strah kolektivne krivice kako bi ostali zaštitnici svog naroda. Mislim da se mnogi društveni problemi u BIH ne mogu riješiti dok mi ne rješimo osnovne tabu teme, a to su ljudska prava i diskriminacija.

Da li je vaš plan moguće sprovesti bez određene političke podrške?

Za sad nije, ali opet kažem mi danas želimo da budemo viđeni i prepoznati. Znači nas 400-500 po prvi put na jednom mjestu nije mala stvar. Mi postojimo i ko nas predstavlja? Tu će biti 500 glasača i to je ta promjena diskursa kojom želimo da kažemo političarima da postoje ljudi koji zaista žele bolje sutra i koji žele da se ovo jednom za sva vremena riješi.

Koliko su ljudi spremni da se suoče sa ratnim zločinima?

To je teško pitanje. Ja ne znam sve ljude u Prijedoru ali vjerovatno je veliki procenat ljudi koji ne žele da se suoče s tim iz raznih ličnih razloga umješanosti u sve to i stida ili ne žele da se o tome uopšte priča zbog raznih bolova. Znači postoji mali broj Prjedorčana koji se trenutno mogu suočiti s tim. Ima Prijedorčana koji su spremni da surađuju na tom principu ali veliki broj ljudi još uvijek su pod utiskom medija i opštinske vlasti koja kontroliše maltene sve. Zbog toga postoji veliki broj ljudi koji nisu spremni da krenu u tom smjeru suočavanja sa istinom ali mislim da će se vremenom to promjeniti jer upravo u normalnom kontekstu, normalnom druženju i svakodnevnom životu nema nekih etničkih napada i mislim da je narod spreman da živi normalno. Ali ja i dalje tvrdim da struktura vlasti je ta koja održava etničke tenzije zbog svojih ličnih interesa.

Hodaju li Prijedorom danas ljudi koji su učestvovali u zločinima?

Ja vjerujem da ima ljudi koji su učestvovali i koji nisu uhapšeni i ima dosta ljudi koji uopšte nisu vidjeli lice pravde.

Koliko je izazovna ovakva organizacija skupa?

Uzela je dosta posla od nas koji smo u inicijativi. Od putovanja, traženja ljudi stvaranja mreže i emotivnig investiranja. Ovo su teme jako bolne, pogotovo za one poput mene koji su bili u ovom gradu i koji su preživjeli ono što su preživjeli.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.