Tužitelj: Imamo dokaze da je Karadžić odgovoran za genocid u BiH

U Haškom sudu (ICTY) danas je započela žalbena rasprava nakon prošlogodišnjeg oslobađanja bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića optužbi za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).

Haški tribunal odbio je 28. juna prošle godine zahtjev Karadžića da bude oslobođen na polovini suđenja, utvrdivši da su tužioci izveli dovoljno dokaza protiv njega po 10 tačaka optužnice, uključujući i one za genocid u Srebrenici, ali ga je oslobodilo tačke optužnice za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u drugih sedam općina u BiH.

Prema jednoj od tačaka optužnice protiv Karadžića u Hagu, snage bosanskih Srba su u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik pokušale da Bošnjake i Hrvate ”unište u potpunosti ili djelomično kao etničke grupe”.

U četiri žalbena osnova, Haško tužilaštvo tvrdi da bi ”svako razumno vijeće moglo da zaključi da je u Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku počinjen genocid”, kao i da su ”Karadžić i drugi učesnici udruženog zločinačkog poduhvata dijelili specifičnu namjeru čiji je cilj bilo fizičko uništenje bosanskih muslimana”.

Glavni tužitelj u procesu Alan Tieger tokom obraćanja Žalbenom vijeću podsjetio da se Karadžić optužen za udruženi zločinački poduhvat.

“Optuženi je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se trajno uklone bosanski muslimani i bosanski Hrvati ili da se djelomično uništi nacionalna i vjerska skupina. Tereti se za genocid u sedam općina u BiH jer je Karadžić kao glavni i odgovorni, odnosno naređeni planirao, naređivao, pomagao i podržavao genocid”, rekao je Tieger, prenio je novinar Anadolije.

Napomenuo je da je na prvi pogled vrlo očito i jasno da su počinjeni zločini sa namjerom istrebljenja bosanskih muslimana i Hrvata iz navedenih općina.

“Postoje dovoljno dokaza da su bosanski muslimani i bosanski Hrvati ubijani od strane vojske bosanskih Srba u tim općinama. Raspravno vijeće je utvrdilo da je vojska bosanskih Srba vršila fizičko i duševno mučenje, silovanje tih zajednica. Ljudi su umirali u takvim uslovima i sve se to može pripisati optuženom”, istakao je Tieger.

Istakao je da je iza masovnih ubistava bosanskih muslimana i Hrvata ”postojala jasna i planska namjera da se iskorijene te zajednice”.

“Imamo potrebne dokaze o toj namjeri. Na primjer, 1992. godine u Prijedoru i Kozarcu su muslimani odvođeni u logore Karaterm i Omarsku, gdje su mučeni. U Prijedoru su se muslimani 1992. godine odjednom počeli suočavati sa sve većim antimuslimanskih raspoloženjem. Vidjeli su da se srpske komšije naoružavaju i čuli neprijateljske izjave o muslimanima i Hrvatima. Što se potkrepljuje izjavama rukovodstva bosanskih Srba. Samo u Kozaracu 800 ljudi je izgubilo živote u napadu. Ljudi su odvođeni u logore Keraterm i Omarska. Kasnije su novinari otkrili dokaze o logorima. Zatvorenici su redovno premlaćivani, a neki su i umirali od posljedica premlaćivanja”, konstatirao je haški tužitelj.

Opisao je kako su se “Srbi u logorima pitali šta da rade sa  leševima – da li da ih spale ili da ih bace”.

Tokom rasprave prikazan je i snimak iz Skupštine Bosne i Hercegovine kada Karadžić prijeti da će vodstvo BiH ”odvesti muslimane u nestanak, jer muslimani ne mogu da se obrane ako bude rat ovdje”.

“Postojala je namjera da se unište bosanski muslimani u Prijedoru. To je dovoljan dokaza da je postojala genocidna namjera. Pogotovo kada vrhovni komandant pirijeti muslimanima istrjebljenjem”, kazao je tužitelj Tiger.

U sudsnici Haškog tribunala su podsjetili da je i sam Karadžić potvrdio da su njegove izjave imale ”genocidne izraze”, ali da se one moraju odmjeriti na sveukupnost okolnosti. Tokom rasprava je konstatirano i da su kombinacije ubijanja i protjerivanja dovele do potpunih razbijanja porodičnih struktura.

”Kombinacija fizičke destrukcije i raseljavanja može dovesti do uništenja zajednice”, kazano je na sudu.

Budući da su suci odbili Karadžićev zahtjev za oslobađanjem po svim točkama optužnice, oslobodivši ga samo po jednoj, on se od jeseni prošle godine brani od preostalih deset.

Do sada je izveo oko 130 svjedoka dok ih namjerava pozvati još preko 400. No neizvjesno je hoće li se svi odazvati, odnosno hoće li one koji ne žele doći u Haag suci na to natjerati izdavanjem obvezujućeg naloga (subpoene).

Kako je potvrđeno, Karadžićev pravni savjetnik Piter Robinson i predstavnici Haškog tužilaštva imaju po sat da iznesu argumentaciju, a sudijama će se moći obratiti i optuženi Karadžić. U toku je iznošenje argumenata Karadžićeve odbrane.