Kozarac.ba

Haški tribunal oslobodio Momčila Perišića

 

Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), u sastavu predsjedavajući Theodor Meron, sudija Carmel Agius, sudija Liu Daqun, sutkinja Andresia Vaz i sutkinja Arlette Ramaroson, odbacilo je optužbe protiv bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije (VJ) Momčila Perišića i naredilo da on odmah bude oslobođen.

Perišiću je Pretresno vijeće nepravomoćno donijelo presudu od 27 godina zatvora zbog zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Theodor Meron je kazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada je utvrdilo da je Perišić davao “konkretnu usmjerenu pomoć” pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS) koji su činili zločine u Srebrenici i Sarajevu.

“Pretresno vijeće je konstatiralo da je VRS bila nezavisna od VJ-a i da su te dvije vojske bile bazirane u dva zasebna geografska područja, a Pretresno vijeće ne upućuje dokaz da je Perišić bio prisutan kada su krivična djela planirana i izvršena”, rekao je Meron.

On je dodao da je Vrhovni savjet odbrane (VSO) Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) davao obimnu pomoć VRS-u za “opće ratne napore”, a ne za pojedinačne zločine.

Najviši oficir VJ-a

“Perišić je provodio politiku VSO-a. On je bio najviši oficir VJ-a i bio je podređen predsjedniku SRJ-a, a odbrambena politika i prioriteti bili su u nadležnosti VSO-a. Stoga Žalbeno vijeće smatra da nije utvrđeno da je učinio djela konkretno usmjerena ka ohrabrivanju konkretnih zločina”, kazao je Meron.

“Perišić je zatražio da se ne granatira Zagreb (…) ali nije dokazano da je on imao efektivnu kontrolu nad srpskim snagama u Krajini”, rekao je predsjedavajući sudija.

Odbrana je u oktobru na žalbenom ročištu zatražila poništavanje presude kao neutemeljene, zbog, kako su naveli, brojnih pravnih i činjeničnih grešaka, a tužitelji su tada poručili da je ta presuda primjerena njegovim zločinima.

Odbrana je tada poručila kako smatra da se Perišićevo pružanje pomoći vojsci bosanskih Srba da vodi rat ne može izjednačiti s pomaganjem zločina počinjenih u tom ratu.

Haški sud je u septembru 2011. godine većinom glasova proglasio Perišića krivim i osudio ga na kaznu od 27 godina zatvora za pomoć i podržavanje višegodišnje opsade i terora na civilima u Sarajevu i ubistava nekoliko hiljada Srebreničana, kao i za propuste u kažnjavanju potčinjenih zbog raketiranja Zagreba, ali je oslobođen odgovornosti za zločin istrebljenja u Srebrenici, jer su sudije smatrale da nije mogao predvidjeti razmjere pokolja u Srebrenici u julu 1995. godine.

Većina sudija utvrdila je da su djela generala Perišića značajno pridonijela zločinima koje je počinila vojska bosanskih Srba.

Predao se u martu 2005.

U pogledu raketiranja Zagreba u maju 1995. godine Perišićeva odbrana u žalbi je napisala kako Sud na temelju izvedenih dokaza nije mogao utvrditi da su počinitelji toga zločina bili podređeni Perišiću.

Tužiteljstvo je ocijenilo da je kazna koju je Raspravno vijeće izreklo Perišiću primjerena s obzirom na ključnu ulogu koju je imao u ratnim događajima.

Perišić, koji je iskoristio mogućnost da se obrati Žalbenom vijeću, kazao je da je prvostepenom presudom drastično kažnjen zbog vođenja rata, iako ni rat ni pomaganje drugima u ratu nisu nezakoniti.

Perišić je u pritvor Suda dobrovoljno stigao 7. marta 2005, a do početka suđenja 2. oktobra 2008. godine vrijeme je proveo na privremenoj slobodi.

 

Tanjugu je nezvanično rečeno da će se Perišić u Beograd vratiti “što je prije moguće”, najvjerovatnije u petak, redovnim letom JAT-a.

Momčilo Perišić drugi je visoki zvaničnik Beograda kojeg je ICTY oslobodio odgovornosti za ratne zločine.

Ranije je odgovornosti oslobođen bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović.

Perišić (1944) je završio Vojnu akademiju kopnene vojske, artiljerijski rod, Komandno-štabnu akademiju i Školu nacionalne odbrane, a diplomirao je i psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Na početku rata u Hrvatskoj 1991. godine bio je komandant Artiljerijskog školskog centra u Zadru, a potom je postavljen za komandanta Bilećkog korpusa. Komandovao je i operacijama na području Mostara.

Za komandanta Treće armije, sa sjedištem u Nišu, postavljen je početkom 1993. godine, a u augustu te godine je postao načelnik Generalštaba VJ-a.

Kazna u odsustvu

Krajem 1996. godine Županijski sud u Zadru osudio ga je, u odsustvu, na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovnitva i međunarodnog prava.

Načelnik Generalštaba VJ-a bio je do 24. novembra 1998. godine, kada je, ukazom tadašnjeg predsjednika SRJ-a Slobodana Miloševića, smijenjen i postavljen za savjetnika predsjednika Savezne vlade za pitanja odbrane, što je odbio.

Perišić je 1999. godine bio jedan od osnivača stranke Pokret za demokratsku Srbiju i njegov lider, a za poslanika Veća republika Skupštine SRJ-a, kao kandidat Demokratske opozicije Srbije (DOS), izabran je na parlamentarnim izborima 24. aeptembra 2000. godine, bio je i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbednost.

Bio je i poslanik Narodne skupštine Srbije, a potpredsjednik u vladi Zorana Ðinđića bio je od 25. januara 2001. do 19. Marta 2002. godine, kada je podnio ostavku, jer su ga četiri dana ranije vojne vlasti uhapsile zbog sumnje da je špijunirao u korist SAD-a.

Vojni sud u Beogradu odbacio je optužnicu jer se Perišić pozvao na imunitet saveznog poslanika.

(Al Jazeera i agencije)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.