Kozarac.ba

PORUKA GLAVNOG IMAMA Å EHIDSKO MEZARJE KAMIČANI-KOZARAC

 

Hvalu i slavu Uzvišenom Allahu  iskazujemo, Jedinom koji je hvale dostojan. Salavat i selam upućujemo našem poslaniku Muhammedu a.s., njegovom rodu i ashabima, kao i dušama naših merhuma, posebice naših šehida.

Draga braćo i sestre, dragi naši šehidi, es-selamu ‘alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Uzvišeni Allah dž.š. u plemenitom Kur'anu kaže:

”I ispričaj im o dvojici Ademovih sinova, onako kako je bilo, kada su njih dvojica žrtvu prinijeli, pa kada je od jednog bila primljena, a od drugog nije, ovaj je rekao: “Sigurno ću te ubiti!” – “Allah prima samo od onih koji su dobri” – reče onaj.

“I kad bi ti pružio ruku svoju prema meni da me ubiješ, ja ne bih pružio svoju prema tebi da te ubijem, jer ja se bojim Allaha, Gospodara svjetova. 

Ja želim da ti poneseš i moj i svoj grijeh i da budeš stanovnik u vatri. A ona je kazna za sve nasilnike.”

I strast njegova navede ga da ubije brata svoga, pa ga on ubi i posta jedan od izgubljenih.

Allah onda posla jednog gavrana da kopa po zemlji da bi mu pokazao kako da zakopa mrtvo tijelo brata svoga. “Teško meni!” – povika on – “zar i ja ne mogu, kao ovaj gavran, da zakopam mrtvo tijelo brata svoga!” I pokaja se.

Zbog toga smo Mi propisali sinovima Israilovim: ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini – kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se nečiji život sačuva – kao da je svim ljudima život sačuvao. Naši poslanici su im jasne dokaze donosili, ali su mnogi od njih, i poslije toga, na Zemlji sve granice zla prelazili.” (El-Maide, 27-31) Istinu je rekao naš Gospodar!

Sada, draga moja braćo i sestre, moji Bošnjaci i Bošnjakinje vjere islamske, na jeziku bosanskom, u ovoj zemlji bosanskoj, želim da Vam ispričam pripovjest o dva naroda bosanska, dva potomka Ademova, u ovoj dolini Božjoj, koji su jedni sa drugim živjeli, dobro i zlo dijelili, pa se kod jednog zavist stvorila, jer mu vjera nije bila (č)ista, te mu zbog toga reče: ”Sigurno ću te ubiti ili te protjerati i trag tvoj zauvijek zamesti!” Ovaj drugi pomisli da on istinu ne zbori već samo u neznanju govori, te mu odgovori: “I kada bi ti pružio ruku svoju prema meni da me ubiješ, ja ne bih pružio svoju prema tebi da tebe ubijem, jer ja se bojim Allaha, Gospodara svjetova. ”

Ali strast i mržnja njegova navede ga da prijetnje svoje ispuni i zlo neviđeno izvrši. A nakon što ga ubi njegovo ubistvo zanijeka baš onako kako mu i Biblija u Starom zavjetu saopći o prvom ubici, njegovu praocu Kabilu-Kajinu kad kaže: ‘‘Tada reče Gospod Kajinu: Gdje ti je brat Abelj? A on odgovori: Ne znam, zar sam ja čuvar brata svog? A Bog reče: Šta učini! Glas krvi brata tvog viče sa zemlje k meni. I sada, da si proklet na zemlji, koja je otvorila usta svoja da primi krv brata tvog iz ruke tvoje.”  (1. Mojsijeva, 4:9-11)

Prva pripovjest nas uči o našim precima, a druga nas podsjeća na nas same i one koji nas okružuju. Zato, časni Bošnjače i ponosna Bošnjakinjo, budite ponosni što u Vašim venama ne protiče krv ubice, što Vam ruke tuđom krvlju nisu zaprljane, što Vam sinovi i kćeri nisu ubice. Ali Vas, braćo i sestre, zaklinjem imenom našeg Gospodara, prizivajući Vašu savjest hurmetom ovog mubarek dana, ovog časnog mjesta, ovih plemenitih duša čije prisustvo oko sebe osjećamo da nikada ne dozvolimo zaborav naše prošlosti i da sve učinimo da se nikada i nikome ne ponovi što se nama desilo.

Braćo i sestre!

Jutros je osvanuo još jedan bajram. Osvanuo je još jedan dan u kojem ova kozaračka dolina sluša radosne čestitke bajramskih mubarek dana, svjedoči osmjehe na licima omladine i staraca, osjeća ljepotu ljudskog radovanja. Ali, zajedno s ovim osvanu i mubarek bajramski dan u kojem ova krvava zemlja upija suze ispuštene iz zjenica napuštenih majki i očeva, sinova i kćeri, braće i sestara, supruga i prijatelja. U kojem se radost, na jednom, prekida plačom. U kojem se srce ispunjava žalom. A kako da ne žali Kozarčanka majka kad će danas za brižno pripremljenom sofrom ugledati prazna mjesta svoje djece koje nema!? Kako da ne žali otac kad danas na bajram nije mogao da povede svoga sina, pa ni unuka, a sa bajrama se svraća u mezarje da ih vidi, da ih selami, da se s njima bajramuje!? Kako da ne žali kćer koja danas neće moći da zagrli svoga babu i kaže mu: volim te, babo!? Kako da ne žali sin za ocem kojeg nikada nije ni upoznao!? Kako da ne žali usamljena supruga za svojim, na silu odvedenim, mužem sa kojim je mislila podizati svoju djecu i graditi bolju budućnost!? Kako da ne žali sestra svoga brata, svoga najdražeg prijatelja!? Kako da ne žali insan, ako je imalo insan!?

Dragi naši šehidi, na kraju našeg zijareta želimo da sebi i vama proučimo dovu koju je i naš Poslanik a.s. svojim merhumima nad kaburima njihovim učio: ”Mir neka je na vas, o stanovnici ovih kabura! I mi ćemo se, ako Bog da, vama uskoro pridružiti. Neka se Allah smiluje i našim i vašim precima, kao i potomcima! Molimo Ga za oprost, i nama i vama!”

Amin!

Glavni imam:
Amir ef. Mahić

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.