Kozarac.ba

Transevropska platforma-Suocavanje sa teskom prosloscu

Suocavanje sa prosloscu je vrlo osjetljivo pitanje u zemljama bivse Jugoslavije, obzirom da su rane iz ratova 90-tih godina jos uvijek svjeze i cesto povezane sa suprostavljenim sjecanjima.

U Zapadnoj i Centralnoj Europi, mada nije bilo ratova poslijednjih sesdeset godina, pitanja koja se odnose na sjecanje i danas su cesto osjetljive prirode, na primjer kada je rijec od Drugom svjetskom ratu i zlocinima vezanima za komunizam ili kolonijalizam.

Cak i ako se svaka zemlja nalazi u specificnoj situaciji i ako se vremenska razdoblja koliko je proslo od prestanka ratova u Zapadnoj/Centralnoj Europi i na Zapadnom Balkanu razlikuju, ipak je mnogo slicnih pitanja: kako se suociti sa teskom prosloscu? Kako se nositi sa nedostatkom volje ljudi da se suoce sa prosloscu? Koje je mjesto i uloga mjesta sjecanja u procesu suocavanja s prosloscu? Koje su mogucnosti i izazovi peagoskog i edukativnog pristupa takvim mjestima, osobito za mladje generacije? U kojoj mjeri mogu mjesta sjecanja pomiriti suprostavljena sjecanja?

Uprkos svemu ovome, kontakti medju inicijativama  koje se bave pitanjem suocavanja sa prosloscu na podrucju Zapadnog Balkana i Zapadne/Centralne Europe ipak relativno i slabo kontaktiraju , i osjeti se veliko medjusobno nepoznavanje, sto odrazava jos uvijek postojeci jaz izmedju zemalja bivse Jugoslavije i ostatka Europe.

Kako bi se iskustva Zapadnog Balkana u oblasti suocavanja sa rosloscu ukljucila u siri evropski kontekst, kako bi ucili jedni od drugih i doprinosili procesu razumjevanja izmedju razlicitih, i untar istih drustava, neophodno je stvoriti sto vise mogucnosti za razmjenu i saradnju onih inicijativa koje rade na pitanjima suocavanja sa prosloscu u regionu Zapadnog Balkana i Zapadne/Centralne Europe.

Radionica koja je u junu 2010. godine organizovana u Sarajevu, i koja je okupila 25 predstavnika memorijalnih centara i NVO koje se bave pitanjem suocavanjem sa prosloscu iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Francuske i Njemacke pokazala je kako motivirajuca i korisna moze biti transevropska razmjena i koliko bi zaista imalo smisla ovakvu razmenu redovnije organizovati.

Druga radionica je bila organizovana u oktobru 2011. godine u Prijedoru, gdje se okupilo 40 predstavnika iz sedam evropskih zemalja. Samoj radionici je predhodilo dvodnevno studijsko putovanje za vrijeme kojeg smo obisli vise lokacija.

I ovaj put su reakcije bile vrlo pozitivne, te kako bi ovaj rad bio odrziv grupa je odlucila da stvori neformalnu platformu zainteresovanih organizacija kada je rijec o godisnjim radionicama i studijskim putovanjima.

Prva dva okupljanja, 2010. i 2011. godine vec su rezultirala organizovanjem drugih aktivnosti; neki od primjera: u februaru 2011. godine Max-Mannheimer-Studienzentrum je zajedno sa centrom Malraux iz Sarajeva organizovao putovanje u Dachau i Minhen za organizacije iz Prijedora i Srebrenice; Documenta i Institut fur Angewandte Geschichte su zajednicki organizovali u martu 2012. godine u Zagrebu skolu kulture sjecanja; Francusko-njemacki ured za mlade, Max-Mannheimer-center Dachau i Historial muzej 2.S.R. zajednicki su organizovali francusko-njemacko-makedonsku radionicu na temu spomenka, u februaru 2012. godine u Skoplju; YIHR Srbija, ADL Osijek, DRJCS Limoz i Max-Mannheimer-Studienzentrum su 2012. godine pokrenuli ciklus seminara za studente i ucesnike iz Francuske, Njemacke, Hrvatske i Srbije na temu sudjenja za ratne zlocine, i organizovali prvi seminar u Dachau, Nurnbergu i Hagu, tokom juna 2012.

Godisnja radionica i studijsko putovanje u 2012. godini, nakon dvije godine odrzavanja na prostorima Zapadnog Balkana, organizovani su u Francuskoj, kako bi se ucesnicima dala mogucnost da istraze mjesta sjecanja i izazove s kojima se srecu druge evropske zemlje, ta da unaprijede znanja kada je rijec o razlicitim pristupima kulturi sjecanja u nasim drustvima.

Program 2012. ukljucuje tri narocito vazna i poucna mjesta sjecanja, ne samo u kontekstu franscuske i evropske istorije 20-tog vijeka, nego i u kontekstu izazova na koje nailaze procesi memorijalizacije.

Peronne: Muzej Velikog rata i ratista kod Somme

Smjesten u gradu Peronne, sjeverno od Pariza, "Muzej Velikog rata" posvecen je I Svjetskom ratu i bitci kod Somme 1916. gdje su se francuske i britanske trupe s jedne strane, a njemacke trupe s druge strane borile u jednoj od najpogibenijih bitaka I Svjetskog rata, u kojoj je poginulo i nestalo vise od 300 000 vojnika.

Ovaj muzej je otvoren 1992. godine i predstavlja jedinstveno mjesto sjecanja u Evropi: na njem su zajednicki radili britanski francuski i njemacki strucnjaci i dizajniran je kao memorijalni muzej koji pruza visestruke (francusku, britansku i njemacku) perspektive na realnosti rata, fokusirajuci se na socijalne i kulturoloske dimenzije rata.

Muzej je smjesten na jednom od najimpresivnijih pejsaza u Evropi:nekadasnjem bojnom polju kod Somme, i prostire se na vise od 30 km, na kojem se nalazi preko 400 razlicitih grobalja, memorijala i spomenika koji se odnose na ovu bitku, kao sto je na primjer Thiepval Arch posvecen "Nestalima kod Somme", 70 000 britanskih vojnia cija tijela nikada nisu bila identifikovana.

Shoah memorijal-Pariz

Ovaj "Memorijalni centar nepoznatom Jevrejskom muceniku" otvoren je 1956. godine u Parizu, kao prvi memorijalni centar u Evropi vezan za genocid nad Jevrejima tokom II Svjetskog rata; obnovljen je i prosiren 2005., kada dobija naziv "Memorial de la Shoah" a koji danas predstavlja najveci evropski istrazivacki i informativni centar za podizanje svijesti o genocidu nad Jevrejima.

Shoah Memorial ukljucuje zid sa imenima 76 000 Jevreja koji su deportovani ili ubijeni u Francuskoj, stalnu izlozbu o istoriji Jevreja u Francuskoj tokom II Svjetskog rata, prostor za povremene izlozbe, kriptu, dokumentacioni centar sa nekoliko miliona stranica arhiva i 30 000 knjiga, amfiteatar za prikazivanje filmova i prakticne aktivnosti, multimedijalni edukativni centar i knjizaru.

Zasto i na koji nacin se moze govoritio genocidu nad Jevrejima u 21. vijeku? Ovo pitanje je centralno pitanje misije ovog Memorijalnog centra, koji ukljucuje niz obrazovnih i praktickih aktivnosti. Shoah memorijal je takodjer vrlo aktivan i na polju medjunarodne saradnje i trenutacno uspostavlja kontakte sa zemljama s prostora Zapadnog Balkana.

Oradur-sur-Glane (Oradur na Glani)

Oradour-sur-Glane u jgozapadnoj Francuskoj je mjesto gdje se desio najgori masakr civila u okupiranoj Francuskoj tokom II Svjetskog rata: 10. juna 1944. SS-divizija "Das Reich" ubila je 642 stanovnika, muskarca, zena i djece.

Po oslobodjenju Francuske, vada Fancuske je odlucila da unisteno selo ostavi onakvim kakvo je bil i da ga proglasi "Selom mucenika", istorijskim spomenikom koji je do danas ostao nepromijenjen, sto Oradour cini jedinstvenim primjerom kada je rijec o autenticnim mjestima sjecanja.

Po zavrsetku rata, francuska vlada je odlucila izgraditi novo selo "novi Oradour", samo 500 metara od unistenog sela, na taj nacin pokrenuvsi pitanje kako zivjeti i kako se suociti sa uspomenom na masakr uz prisustvo rusevina unistenog sela u neposrednoj blizini.

1999. godine izmedju razorenog i novog sela otvoren je "Centar sjecanja" u kojem je postavljena izlozba o Trecem Rajhu, II Svjetskom ratu i istoriji masakra u Oradouru i njegovim poslijedicama, a svake godine se organizuju i eukativne aktivnosti za preko 30 000 skolske omladine.

Do danas je sjecanje na Oradour ostalo veoma osjetljivo pitanje, ne samo izmedju Francuske i Njemacke, nego i u samoj Francuskoj obzirom da je u SS-diviziji bilo i nekoliko vojnika iz Alzasa. (Istocna Frncuska)

Za 2013. godinu je planirano da se organizuje seminar i studijsko putovanje u Berlin i na njemacko-poljsku granicu.

Organizatori ove radionice bili su: Inicijativa mladih za ljudska prava BiH (Sarajevo) i Kosovo (Pristina), Documeta-Centar za suocavanje s prosloscu (Zagreb), Francusko-njemacki ured za mlade (Berlin/Paris), Centar Andre Malraux (Sarajevo/Paris)

u saradnji sa: Historial de la Grande Guerre Peronne, Memorial de la Shoah Paris, Centre de la Memorie Oradour-sur-Glane, Direction Regionale de la Jeunesse, des Sports et de la Cohesion Sociale su Limousin,

uz podrsku CCFD-Terre Solidaire, Francusko-njemackog ureda za mlade (OFAJ), Francuskog Veleposlanstva u Hrvatskoj i Ambasade Francuske na Kosovu.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.