Transevropska platforma-Suocavanje sa teskom prosloscu

Suocavanje sa prosloscu je vrlo osjetljivo pitanje u zemljama bivse Jugoslavije, obzirom da su rane iz ratova 90-tih godina jos uvijek svjeze i cesto povezane sa suprostavljenim sjecanjima.

U Zapadnoj i Centralnoj Europi, mada nije bilo ratova poslijednjih sesdeset godina, pitanja koja se odnose na sjecanje i danas su cesto osjetljive prirode, na primjer kada je rijec od Drugom svjetskom ratu i zlocinima vezanima za komunizam ili kolonijalizam.

Cak i ako se svaka zemlja nalazi u specificnoj situaciji i ako se vremenska razdoblja koliko je proslo od prestanka ratova u Zapadnoj/Centralnoj Europi i na Zapadnom Balkanu razlikuju, ipak je mnogo slicnih pitanja: kako se suociti sa teskom prosloscu? Kako se nositi sa nedostatkom volje ljudi da se suoce sa prosloscu? Koje je mjesto i uloga mjesta sjecanja u procesu suocavanja s prosloscu? Koje su mogucnosti i izazovi peagoskog i edukativnog pristupa takvim mjestima, osobito za mladje generacije? U kojoj mjeri mogu mjesta sjecanja pomiriti suprostavljena sjecanja?

Uprkos svemu ovome, kontakti medju inicijativama  koje se bave pitanjem suocavanja sa prosloscu na podrucju Zapadnog Balkana i Zapadne/Centralne Europe ipak relativno i slabo kontaktiraju , i osjeti se veliko medjusobno nepoznavanje, sto odrazava jos uvijek postojeci jaz izmedju zemalja bivse Jugoslavije i ostatka Europe.

Kako bi se iskustva Zapadnog Balkana u oblasti suocavanja sa rosloscu ukljucila u siri evropski kontekst, kako bi ucili jedni od drugih i doprinosili procesu razumjevanja izmedju razlicitih, i untar istih drustava, neophodno je stvoriti sto vise mogucnosti za razmjenu i saradnju onih inicijativa koje rade na pitanjima suocavanja sa prosloscu u regionu Zapadnog Balkana i Zapadne/Centralne Europe.

Radionica koja je u junu 2010. godine organizovana u Sarajevu, i koja je okupila 25 predstavnika memorijalnih centara i NVO koje se bave pitanjem suocavanjem sa prosloscu iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Francuske i Njemacke pokazala je kako motivirajuca i korisna moze biti transevropska razmjena i koliko bi zaista imalo smisla ovakvu razmenu redovnije organizovati.

Druga radionica je bila organizovana u oktobru 2011. godine u Prijedoru, gdje se okupilo 40 predstavnika iz sedam evropskih zemalja. Samoj radionici je predhodilo dvodnevno studijsko putovanje za vrijeme kojeg smo obisli vise lokacija.

I ovaj put su reakcije bile vrlo pozitivne, te kako bi ovaj rad bio odrziv grupa je odlucila da stvori neformalnu platformu zainteresovanih organizacija kada je rijec o godisnjim radionicama i studijskim putovanjima.

Prva dva okupljanja, 2010. i 2011. godine vec su rezultirala organizovanjem drugih aktivnosti; neki od primjera: u februaru 2011. godine Max-Mannheimer-Studienzentrum je zajedno sa centrom Malraux iz Sarajeva organizovao putovanje u Dachau i Minhen za organizacije iz Prijedora i Srebrenice; Documenta i Institut fur Angewandte Geschichte su zajednicki organizovali u martu 2012. godine u Zagrebu skolu kulture sjecanja; Francusko-njemacki ured za mlade, Max-Mannheimer-center Dachau i Historial muzej 2.S.R. zajednicki su organizovali francusko-njemacko-makedonsku radionicu na temu spomenka, u februaru 2012. godine u Skoplju; YIHR Srbija, ADL Osijek, DRJCS Limoz i Max-Mannheimer-Studienzentrum su 2012. godine pokrenuli ciklus seminara za studente i ucesnike iz Francuske, Njemacke, Hrvatske i Srbije na temu sudjenja za ratne zlocine, i organizovali prvi seminar u Dachau, Nurnbergu i Hagu, tokom juna 2012.

Godisnja radionica i studijsko putovanje u 2012. godini, nakon dvije godine odrzavanja na prostorima Zapadnog Balkana, organizovani su u Francuskoj, kako bi se ucesnicima dala mogucnost da istraze mjesta sjecanja i izazove s kojima se srecu druge evropske zemlje, ta da unaprijede znanja kada je rijec o razlicitim pristupima kulturi sjecanja u nasim drustvima.

Program 2012. ukljucuje tri narocito vazna i poucna mjesta sjecanja, ne samo u kontekstu franscuske i evropske istorije 20-tog vijeka, nego i u kontekstu izazova na koje nailaze procesi memorijalizacije.

Peronne: Muzej Velikog rata i ratista kod Somme

Smjesten u gradu Peronne, sjeverno od Pariza, "Muzej Velikog rata" posvecen je I Svjetskom ratu i bitci kod Somme 1916. gdje su se francuske i britanske trupe s jedne strane, a njemacke trupe s druge strane borile u jednoj od najpogibenijih bitaka I Svjetskog rata, u kojoj je poginulo i nestalo vise od 300 000 vojnika.

Ovaj muzej je otvoren 1992. godine i predstavlja jedinstveno mjesto sjecanja u Evropi: na njem su zajednicki radili britanski francuski i njemacki strucnjaci i dizajniran je kao memorijalni muzej koji pruza visestruke (francusku, britansku i njemacku) perspektive na realnosti rata, fokusirajuci se na socijalne i kulturoloske dimenzije rata.

Muzej je smjesten na jednom od najimpresivnijih pejsaza u Evropi:nekadasnjem bojnom polju kod Somme, i prostire se na vise od 30 km, na kojem se nalazi preko 400 razlicitih grobalja, memorijala i spomenika koji se odnose na ovu bitku, kao sto je na primjer Thiepval Arch posvecen "Nestalima kod Somme", 70 000 britanskih vojnia cija tijela nikada nisu bila identifikovana.

Shoah memorijal-Pariz

Ovaj "Memorijalni centar nepoznatom Jevrejskom muceniku" otvoren je 1956. godine u Parizu, kao prvi memorijalni centar u Evropi vezan za genocid nad Jevrejima tokom II Svjetskog rata; obnovljen je i prosiren 2005., kada dobija naziv "Memorial de la Shoah" a koji danas predstavlja najveci evropski istrazivacki i informativni centar za podizanje svijesti o genocidu nad Jevrejima.

Shoah Memorial ukljucuje zid sa imenima 76 000 Jevreja koji su deportovani ili ubijeni u Francuskoj, stalnu izlozbu o istoriji Jevreja u Francuskoj tokom II Svjetskog rata, prostor za povremene izlozbe, kriptu, dokumentacioni centar sa nekoliko miliona stranica arhiva i 30 000 knjiga, amfiteatar za prikazivanje filmova i prakticne aktivnosti, multimedijalni edukativni centar i knjizaru.

Zasto i na koji nacin se moze govoritio genocidu nad Jevrejima u 21. vijeku? Ovo pitanje je centralno pitanje misije ovog Memorijalnog centra, koji ukljucuje niz obrazovnih i praktickih aktivnosti. Shoah memorijal je takodjer vrlo aktivan i na polju medjunarodne saradnje i trenutacno uspostavlja kontakte sa zemljama s prostora Zapadnog Balkana.

Oradur-sur-Glane (Oradur na Glani)

Oradour-sur-Glane u jgozapadnoj Francuskoj je mjesto gdje se desio najgori masakr civila u okupiranoj Francuskoj tokom II Svjetskog rata: 10. juna 1944. SS-divizija "Das Reich" ubila je 642 stanovnika, muskarca, zena i djece.

Po oslobodjenju Francuske, vada Fancuske je odlucila da unisteno selo ostavi onakvim kakvo je bil i da ga proglasi "Selom mucenika", istorijskim spomenikom koji je do danas ostao nepromijenjen, sto Oradour cini jedinstvenim primjerom kada je rijec o autenticnim mjestima sjecanja.

Po zavrsetku rata, francuska vlada je odlucila izgraditi novo selo "novi Oradour", samo 500 metara od unistenog sela, na taj nacin pokrenuvsi pitanje kako zivjeti i kako se suociti sa uspomenom na masakr uz prisustvo rusevina unistenog sela u neposrednoj blizini.

1999. godine izmedju razorenog i novog sela otvoren je "Centar sjecanja" u kojem je postavljena izlozba o Trecem Rajhu, II Svjetskom ratu i istoriji masakra u Oradouru i njegovim poslijedicama, a svake godine se organizuju i eukativne aktivnosti za preko 30 000 skolske omladine.

Do danas je sjecanje na Oradour ostalo veoma osjetljivo pitanje, ne samo izmedju Francuske i Njemacke, nego i u samoj Francuskoj obzirom da je u SS-diviziji bilo i nekoliko vojnika iz Alzasa. (Istocna Frncuska)

Za 2013. godinu je planirano da se organizuje seminar i studijsko putovanje u Berlin i na njemacko-poljsku granicu.

Organizatori ove radionice bili su: Inicijativa mladih za ljudska prava BiH (Sarajevo) i Kosovo (Pristina), Documeta-Centar za suocavanje s prosloscu (Zagreb), Francusko-njemacki ured za mlade (Berlin/Paris), Centar Andre Malraux (Sarajevo/Paris)

u saradnji sa: Historial de la Grande Guerre Peronne, Memorial de la Shoah Paris, Centre de la Memorie Oradour-sur-Glane, Direction Regionale de la Jeunesse, des Sports et de la Cohesion Sociale su Limousin,

uz podrsku CCFD-Terre Solidaire, Francusko-njemackog ureda za mlade (OFAJ), Francuskog Veleposlanstva u Hrvatskoj i Ambasade Francuske na Kosovu.

Add comment

BLISTAVI DOM – Vaša sigurnost i povjerenje su naš emanet!

Highlight option

Turn on the "highlight" option for any widget, to get an alternative styling like this. You can change the colors for highlighted widgets in the theme options. See more examples below.

Advertisement

Small ads

Flickr

  • Kick-start of today
  • Lost monk
  • Zu ... Auf
  • Batave hors du moulin
  • Batave hors du moulin
  • "Les petits pavés" en souvenir de la chanson de Maurice Vaucaire (1863-1918)
  • Lara les yeux dans les yeux
  • Quittie les yeux dans les yeux
  • amour

Social Widget

Collaboratively harness market-driven processes whereas resource-leveling internal or "organic" sources.

ThemeForest

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.