Kozarac.ba

Pismo predsjedniku ICTY-a Theodoru Meronu

Odbor za obiljezavanje 20. godisnjice stradanja nevinih ljudi u opcini Prijedor uputio je danas pismo predsjedniku ICTY-a Theodoru Meronu pismo u povodu odluke Pretresnog vijeca u predmetu Radovan Karadzic. Slijedi sadrzaj pisma:

ICTY
N/R predsjednika Theodora Merona

Poštovani predsjedniče Meron,

Obraćamo Vam se povodom interlokutorne odluke Pretresnog vijeća u predmetu Radovan Karadžić, koja navodi da nisu izvedeni dostatni dokazi da je optuženi odgovoran za genocid u sedam bosanskohercegovačkih opština, uključujući i Prijedor. Ne možemo i ne želimo na bilo koji način dovoditi u pitanje apsolutnu nezavisnost Žalbenog vijeća u razmatranju žalbe Tužilaštva na odluku sudije O Gon Kwona i njegovih kolega. Međutim, imamo obavezu upoznati Vas sa stavovima preživjelih i porodica žrtava iz Prijedora o ovoj najblaže rečeno čudnoj odluci.

Prije svega, smatramo zapanjujućim objašnjenje sudije Kwona da u predmetu Karadžić Tužilaštvo nije iznijelo dovoljno dokaza da bi se utvrdio actus reus genocida u Prijedoru. Ovo je, kao što znate, u direktnoj koliziji sa činjenicama utvrđenim u predmetu protiv Momčila Krajišnika i drugim presudama i odlukama Tribunala.

U predmetu Krajišnik je i Žalbeno vijeće potvrdilo prvostepenu presudu u kojoj je van svake razumne sumnje utvrđeno da su u Prijedoru i niz drugih opština u Bosni i Hercegovini tokom 1992. godine počinjeni zločini koji čine actus reus genocida. Krajišnik je oslobođen optužbi za genocid i saučesništvo pošto su sudije smatrale da mu zbog administrativne pozicije koju je obnašao unutar rukovodstva bosanskih Srba nije dokazana namjera da počini genocid.

Radovan Karadžić je optužen za istovjetne zločine kao i Krajišnik. U tački optužnice za genocid i saučesništvo u genocidu po kojoj je suđeno Krajišniku navodi se da je “između 1. jula 1991. i 31. decembra 1992. Momčilo KRAJIŠNIK, djelujući sam ili u saradnji sa Radovanom KARADŽIČEM i drugima, planirao, podsticao, naredio, počinio ili na drugi način pomogao i podržao planiranje, pripremu ili izvršenje uništenja, u cijelosti ili djelimično, bosanskomuslimanskih i bosanskohrvatskih nacionalnih, etničkih, rasnih ili vjerskih grupa kao takvih, u više opština, među ostalim u Bijeljini, Bratuncu, Bosanskom Šamcu, Brčkom, Doboju, Foči, Ilijašu, Ključu, Kotor Varošu, Novom Gradu, Prijedoru, Rogatici, Sanskom Mostu, Višegradu, Vlasenici, Zavidovićima i Zvorniku.” S obzirom na identičnost optužbi i iznesenih dokaza, te činjenice da je u predmetu Karadžić čak i smanjen broj opština na koje se odnose tačke optužnice za genocid, zapanjujuće je da sudija Kwon i njegove kolege dođu do potpuno suprotnog zaključka od svojih kolega iz drugih pretresnih i Žalbenog vijeća.

Šta takva odluka govori o ujednačenosti kriterija koje sudije Tribunala koriste u razmatranju dokaza? Nezavisnost sudija u odlučivanju u svakom pojedinačnom predmetu je neupitna, međutim ovdje se radi o najozbiljnijim optužbama u međunarodnom pravu gdje je takva drasticna nekonzistentnost jednostavno neobjašnjiva i ostavlja prostora raznim špekulacijama o motivima za donošenje ovakve odluke. Za nas je misija Tribunala od ogromne važnosti i ne želimo vjerovati tvrdnjama koje se ovih dana mogu čuti o tome da je odluka motivisana ličnim stavovima sudije Kwona ili namjerom da smanjenjem obima suđenja u predmetu Karadžić Tribunal uštedi na vremenu i resursima.

Poštovani predsjedniče Meron, mi ovu odluku smatramo kršenjem osnovnih odredaba Statuta Tribunala usvojenog od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih Nacija. Prema Statutu, Tribunal ima zadatak da doprinese uspostavljanju i održavanju trajnog mira na prostoru bivše Jugoslavije krivičnim gonjenjem najodogovornijih počinilaca masovnih zločina.

Kako je moguće očekivati trajni mir u Bosni i Hercegovini kada se vodeća ličnost zajedničkog zločinačkog poduhvata koji je rezultirao istrebljenjem nesrpskog stanovništva sa polovine teritorije naše zemlje oslobaža obaveze da odgovori na optužbe za genocid? Poricanje genocida u Bosni i Hercegovini je danas široko rasprostranjeno među političkim liderima bosanskih Srba i u Srbiji, čak i u slučaju Srebrenice gdje postoje pravosnažne presude Tribunala i Međunarodnog suda pravde. U našem Prijedoru zvanični organi vlasti prijete predstavnicima preživjelih i porodica žrtava krivičnim prijavama ako zločine počinjene u ovom gradu nazovu genocidom. To je “trajni mir” u kojem mi danas živimo.

Iako se poricanjem genocida direktno podriva Tribunal i njegove presude, niko sa iz Tribunala o tome ne oglašava i mi to od Vas više ni ne očekujemo. Međutim, očekujemo i sa punim pravom insistiramo da Tribunal ispuni svoj mandat u potpunosti – da sudi najodgovornijim počiniteljima u okviru svoje zadaće da doprinese trajnom miru. Odbijanje sudija da u prvostepenoj presudi detaljno i pažljivo razmotre sve dokaze o ulozi Radovana Karadzica u genocidu počinjenom 1992. godine lišava građane Bosne i Hercegovine utvrđenih činjenica krucijalnih za suočavanje sa prošlošću i borbu protiv revizionizma i poricanja genocida.

Ne presuditi Radovanu Karadzicu po svim tačkama optužnice, a posebno onim za genocid, ohrabriće još više sve one koji poriču genocid i zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji i time ugrožavaju šanse za obnovu povjerenja među ljudima i trajni mir. Mi želimo da vjerujemo da to nije zaostavština Tribunala za koju se Vi zalažete i da će Tribunal i u predmetu Karadžić u potpunosti ostvariti mandat koji mu je povjerilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

S poštovanjem,

Odbor za obilježavanje 20.godišnjice stradanja nevinih ljudi u općini Prijedor

Odbor čine predstavnici osam organizacija:
Udruženje Prijedorčanki ‘’Izvor’’
Udruženje logoraša ‘’Prijedor 92’’
Udruženje logoraša Kozarac
Udruženje građana ‘’Optimisti 2004’’
Udruženje žena ‘’Mostovi prijateljstva’’
Udruženje žena ‘’Srcem do mira’’
Udruga za povratak ‘’Hrvatski dom’’
Udruženje građana ‘’Behar’’

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.