Kozarac.ba

Sramotna podjela u 21. stoljeću

Mirovni sporazum kojim je okončan rat u BiH stvorio je u ovoj zemlji veoma kompliciran, višeslojan politički sistem. Međutim, ustavni principi uspostavljeni s ciljem povezivanja Bošnjaka, Srba i Hrvata u zajedničke strukture doveli su do toga da su manjine uskraćene za prava koja bi im trebala pripasti.

U preambuli Ustava pravi se razlika između dvije kategorije građana – Bošnjaci, Hrvati i Srbi nazvani su konstitutivnim narodima, dok drugu kategoriju čine "ostali". "Ostali" uključuju Rome, Jevreje i druge manjine, te one koji odluče da se ne svrstaju ni u jednu etničku grupu.

Ovaj je ustav sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat i može se mijenjati samo ukoliko to odobre oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Diskriminatoran ustav

Prema Ustavu BiH, članstvo u državnim institucijama ograničeno je na "konstitutivne" narode. Prema Dejtonskom sporazumu, Predsjedništvo je tročlano i čine ga Bošnjak, Srbin i Hrvat, a 15 mjesta u Domu naroda ravnopravno je podijeljeno na pripadnike triju glavnih grupa, čime je onemogućen pristup ostalima.

Promatrači kažu da je ustav diskriminatoran i da institucionalizira podređen položaj "ostalih". Stoga ga, kažu, treba što prije izmijeniti.

Godine 2006., dva istaknuta pripadnika "ostalih" su se pobunila protiv činjenice da nemaju pravo da se kandidiraju za Dom naroda ili Predsjedništvo BiH. Svoju tužbu protiv države Bosne i Hercegovine iznijeli su pred Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.

Dervo Sejdić, Rom, i Jakob Finci, Jevrej, dobili su tužbu 2009. godine. Sud je odlučio da je onemogućavanje pripadnicima ovih naroda da se kandidiraju diskriminacija.

Prema istoj sudskoj odluci, Ustav BiH treba uskladiti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, tako što će iz njega biti izbačene sve diskriminirajuće odredbe.

"Prema ovoj Konvenciji svi smo jednaki i individualna prava su ispred kolektivnih", kaže Sejdić za IWPR. "Stoga mi je nelogično da BiH priznaje samo konstitutivne narode i njihova prava i obaveze. Navodi se da postoji kategorija ‘ostali’, ali se uopšte ne definira ko su oni i koja su njihova prava".

Iako ustav pravi ovu distinkciju, zakon BiH nema mehanizme kojima se utvrđuje nečija etnička pripadnost. To se donekle može zaključiti iz nečijeg imena, ali glavni način utvrđivanja je kada pojedinac u nekom dokumentu navede pripadnost određenoj etničkoj skupini.

Isključivanje "ostalih"

Prema sudskoj odluci, dok je izjašnjavanje o pripadnosti Bošnjacima, Hrvatima ili Srbima pravni preduslov za izbor u Predsjedništvo i Dom naroda, etnička pripadnost ne može biti pravna kategorija, jer zavisi isključivo od samoizjašnjavanja nekog pojedinca. Stoga je podjela na konstitutivne narode i "ostale" izgrađena na nestabilnim temeljima, jer – kako se u sudskoj odluci navodi – "Niti postoji pravna obaveza da se osoba izjasni o svojoj etničkoj pripadnosti, niti postoje objektivni parametri za utvrđivanje takve pripadnosti".

Uprkos ovome, državne institucije koriste samoizjašnjavanje kao način održavanja etničkih kvota i – namjerno ili ne – potiču isključivanje "ostalih".

IWPR je kontaktirao ured jednog od članova bh. predsjedništva i saznao da svi pojedinci, koji se kandidiraju za predsjedništvo, moraju ispuniti formular u kojem se traži da navedu svoju etničku pripadnost. Centralna izborna komisija u BiH je potvrdila da su kandidati za predsjedništvo i Dom naroda morali ispuniti formular koji im postavlja isto pitanje.

Sve ovisi o volji političara

BiH neće moći pristupiti Evropskoj uniji ukoliko ne izmijeni svoj ustav i ne uskladi ga s presudom Evropskog suda.

Iako bh. vladajuće stranke održavaju pregovore s ciljem rješavanja ovog problema, još uvijek nije postignut značajan napredak. U biti, sve stranke su spremne pristati na izmjenu ustava, ali samo ukoliko to ne bude na štetu mjesta koja pripadaju njima na temelju etničke podjele.

Mladen Šain, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Sarajevu, kaže da nije problem u ponovnom pisanju ustava, nego u tome da bi se politička struktura, prvenstveno Predsjedništva, morala izmijeniti.

"Odsustvo volje političara nije jedini problem", kaže on.

"Šta bi se desilo da u Bosni i Hercegovini imamo jednog člana tročlanog predsjedništva iz kategorije ‘ostalih’, jednog iz reda Bošnjaka i jednog iz reda Srba? Opet bi jedan narod bio diskriminiran, u ovom slučaju Hrvati".

Šain je zaključio da cijeli sistem na kojem se temelji sadašnji ustav, sistem koji je uspostavljen tako da štiti interese tri konstitutivna naroda, treba odbaciti, jer će uvijek nekog diskriminirati. Ukoliko odlučimo da se riješimo ovog sistema, cijelo predsjedništvo i njegova uloga morat će također biti reformirani".

Sudeći prema Šainu, odluka Evropskog suda za ljudska prava sadrži premalo uputa o tome kako bi se trebale provesti promjene koje predlaže.

"Sud je samo iznio šta treba uraditi, ali nije objasnio kako bi se njegova odluka trebala provesti", kaže on.

Ustavni princip, koji odvaja većinske grupe od ostalih, ne odražava se samo na politički sistem. Etnička pripadnost igra veliku ulogu i kada, na primjer, aplicirate za posao.

Etnička pripadnost – bitna ili ne

IWPR je otkrio da formular za apliciranje na radno mjesto u Centralnoj banci BiH, koja je državna institucija, sadrži pitanje o etničkoj pripadnosti sa četiri uobičajene opcije – Bošnjak, Hrvat, Srbin i "ostali". Banka pokušava održati ravnotežu među uposlenima, koja odražava demografsku sliku BiH u vrijeme popisa stanovništva iz 1991., prije izbijanja rata. Nakon godina rasprava o tome kako treba prebrojati stanovništvo, naredni popis obavit će se u aprilu 2013. godine.

Jasmin Brutus, fotograf iz Sarajeva, rekao je za IWPR da se prilikom zapošljavanja često gleda na etničku pripadnost.

"Jedan moj prijatelj prijavio se za posao za koji je bio kvalificiran i za koji je ispunjavao sve uslove. Ali ništa od toga nije bilo važno koliko njegova etnička pripadnost. Na razgovoru za posao otvoreno su ga pitali o etničkoj pripadnosti, što je nečuveno", kaže Brutus.

Brutusa lično pogađaju ova pitanja, jer, iako bošnjačkog porijekla, on se ne osjeća pripadnikom niti jedne etničke grupe, te se na pitanje o etničkoj pripadnosti sam svrstava u sveobuhvatnu kategoriju "ostalih".

"Jednostavno se izjašnjavam kao građanin ove zemlje. Zanima me samo njen napredak", kaže on. "Stoga, izjašnjavam se kao pripadnik ‘ostalih'".

"Ja sam ostali, ako u BiH nema posla za mene – odlazim"

On nije jedini. Osvit Seferović je predsjednik organizacije Građanski front ostalih iz Mostara.

"Mi smo građanski front onih koji se ne osjećaju pripadnicima niti jednog od tri konstitutivna naroda, iako njihova imena i prezimena možda ukazuju na to da im pripadaju", kaže on.

Bosanci i Hercegovci, koji su samoinicijativno odlučili da se izjašnjavaju kao "ostali", žele da ustav i sistem priznaju bh. državljanstvo kao jedini oblik formalnog nacionalnog identiteta.

Seferović kaže da je podjela naroda BiH na etničke grupe upravo ono što je zemlju prije 20 godina i odvelo u rat.

"Ova podjela se danas koristi u svrhu pridobijanja glasova", kaže on. "Mislim da je građanska opcija nepomirljiva s nacionalnom, kojom se diskriminiraju svi koji su drugačiji".

Damir Bašić, novinar i student Fakulteta za arhitekturu u Sarajevu, odlučio je da se izjašnjava kao pripadnik "ostalih".

"Ukoliko vidim da ne mogu naći posao, ili da su mi oduzeta moja građanska prava samo zato što se nisam izjasnio kao Bošnjak, Srbin ili Hrvat, otići ću iz zemlje", kaže on.

(Klix.ba)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.