Kusturica napravio stravičan napad na kulturu i historiju Trebinja

Reditelj Emir Kusturica uz podršku lokalnih i republičkih vlasti izvršio je atak na Trebinje i njegovo kulturno bogatstvo. Bageri i kamioni iz Višegrada srušili su staro austrijsko utvrđenje Petrinja iznad Trebinja kako bi odnijeli kamen za izgradnju Andrić-grada u Višegradu, piše portal Buka.com.

Veća grupa ogorčenih građana Trebinja blokirala je stari austrijsku put ka tvrđavi kako bi spriječila kamione da odvezu kamenje.

Kako Buka navodi, Kusturici nije bilo dovoljno što je od Hidroelektrana na Trebišnjici dobio 400 hiljada maraka za gradnju Andrićgrada, već je odlučio da sruši više starih objekata na području Trebinja i Hercegovine kako bi iskoristio klesani kamen za gradnju objekta koji će mu poslužiti za snimanje filma. Nakon napuštenih starih kuća i štala koje su srušene u selima Grebci, Dračevo i u Popovom polju, Kusturica je srušio i austro-ugarsko utvrđenje Petrinja iznad grada.

Bager je uništio podzidu i prednju stranu tvrđave, a dvadesetak građana blokiralo je automobilima kamion i put kako bi spriječili da se kamen preveze do Višegrada. "Mi smo iz grada slučajno vidjeli da je bager na tvrđavi, i da je ona od jutros srušena. Nismo mogli da vjerujemo šta se događa, i da neko ima hrabrosti i drskosti da ruši naše kulturno-istorijske spomenike. Samoinicijativno se okupila veća grupa građana koja je došla na tvrđavu i blokirala kamion sa natovarenim kamenjem na putu, i nakon našeg dolaska rušenje i radovi su obustavljeni. Mi nećemo da dozvolimo da neko ruši naše kulturno-istorijsko blago, i tražićemo da se porušena tvrđava obnovi" kaže za Buku profesor Dragan Anđelić.

Desetak radnika iz Višegrada navelo je za Buku da su sa građevinskim mašinama i kamionima jučer došli u manastir Tvrdoš, i da su dobili zadatak da poskidaju klesani kamen i prevezu ga za Višegrad. Iz toga se jasno može zaključiti da Kusturica izvodi radove uz blagoslov i podršku svojih bliskih prijatelja vladike Grigorija i igumana manastira Tvrdoš oca Save Mirića, piše Buka.

Po saznanju da je veća grupa nezadovoljnih građana blokirala put i mašine, na lice mjesta je došao i načelnik opštine Trebinje Dobroslav Čuk. "Ja sam ranije u više navrata odbio prijedloge Emira Kusturice koji je tražio da mu se dozvoli rušenje mosta u Goričkom jezeru, nekih željezničkih stanica i drugih objekata. Nedavno, dok sam bio u Beogradu ponovo me je zvao Kusturica i pitao da li može uzme kamenja sa neke porušene tvrđave za koju je tvrdio da je u veoma lošem stanju, i da je od ranije srušena. Ja sam mu rekao da može ako mu to dozvole i druge nadležne institucije. Saznao sam od mojih saradnika da su se nezadovoljni građani okupili, ja ih u potpunosti razumijem, i naredio sam da se obustavi rušenje do daljnjeg. Ja sam pomislio da je tvrđava u lošem stanju, ali sada vidim da nije bilo tako".

Pored Čuka na tvrđavu su došli i svi lokalni političari, ali niko nije želio da govori o pozadini ovog slučaja, i o vezama Kusturice sa lokalnim moćnicima. Postavlja se pitanje otkud Kusturici pravo da po Trebinju ruši kulturno-istorijske spomenike od neprocjenjivog značaja, i zbog čega u tome ima podršku loklanih i republičkih vlasti. Zar nije bilo korisnije da je Kusturica bar dio novca, od 400 hiljada KM koje je dobio od Hidroelektrana na Trebišnjici, ponudio lokalnim kamenorescima i majstorima da krešu kamen, i tako zaposle desetak radnika. 

Građani su najavili da će se i dalje okupljati na uzvišenjima oko Trebinja kako bi spriječili Kusturicine "neimare" da ruše sve pred sobom. O cijelom slučaju već je obavještena i ambasada Republike Austrije u Bosni i Hercegovini, i uskoro bi austrijske diplomate trebale doći u Trebinje kako bi se na licu mjesta i u razgovoru sa lokalnim vlastima upoznali šta se događa sa kulturno-istorijskim spomenicima koji su sagrađeni prije 130 godina.

Građani Trebinja pokazali su visoku svijest, i samoinicijativnim okupljanjem i brzom akcijom spriječili su potpuno uništenje reprezentativnog objekta. Postavlja se pitanje kakvo smo mi to društvo i država kada građani moraju da se okupljaju i protestvuju kako bi od vlasti i njenih tajkuna štitili ono što su nam sagradili "okupatori".