Kozarac.ba

KONFERENCIJA O ZLOČINIMA U DOLINI SANE

U petak u Sanskom Mostu održana je konferencija o ratnim zločinima pod nazivom „Ratni zločini u dolini rijeke Sane-procesuiranje i sjećanje“.

Organizator ove konferencije bilo je Udruženje logoraša općine Sanski Most, a u njenom radu su sudjelovali predstavnici velikog broja institucija i organizacija koje se bave pitanjima ratnih zločina, općinskih i kantonalnih vlasti, te predstavnika udruženja koja okupljaju stradalnike agresije iz općina koje se nalaze u dolini rijeke Sane.

Prisutne je na početku pozdravio načelnik općine Sanski Most, dr. Mustafa Avdagić, koji je istakao potrebu kažnjavanja svih koji su počinili zločine. U prvom dijelu konferencije prisutnima su se obratili predstavnici udruženja koja okupljaju žrtve agresije. Tako se moglo čuti da je na području općine Sanski Most u periodu od 1992.-1995. godine ubijeno 786 građana bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Od ovog broja 104 su žene, 47 maloljetnih osoba kao i šestoro djece uzrasta do 5 godina. Kroz 25 logora koji su postojali na području sanske općine prošlo je oko pet hiljada građana, a evidentirano je i 25 masovnih, te nekoliko desetina pojedinačnih grobnica. Od neposrednih izvršilaca ratnih zločina u Sanskom Mostu pred sudom BiH osuđene su samo dvije osobe, dok je u toku jedan sudski proces.

Prema riječima predsjednika udruženja sanskih logoraša, Nihada Ključanina, brojem procesuiranih osoba za ratne zločine žrtve ne mogu biti zadovoljne. Na području općine Prijedor, koja je pretrpjela teška stradanja nesrpskog stanovništva, preko pedeset hiljada ljudi bili su žrtve progona. Evidentirano je 3178 civilnih žrtava, mahom Bošnjaka i Hrvata, od ovog broja 259 je žena i 102 djece. Na području Prijedora egzistirala su tri najstrašnija koncentraciona logora u periodu poslije Drugog svjetskog rata: Omarska, Keraterm i Trnoplje, otkriveno je ukupno 57 masovnih i na stotine pojedinačnih grobnica. Za počinjene zločine u Prijedoru procesuirano je 28 osoba pred Haškim sudom i domaćim pravosuđem, te im je izrečeno 383 godine zatvora.

Prema riječima predsjednika udruženja logoraša Prijedor, Mirsada Duratovića, obzirom na razmjere zločinabroj odgovornih koji su kažnjeni je gotovo simboličan.

U drugom dijelu ove konferencije govorilo se o procesuiranju ratnih zločina na sudovima, a tome su govorili predstavnici Suda i Tužilaštva BiH, kao i kantonalnog tužilaštva. Istaknuto je kako se u procesuiranju ratnih zločina ove institucije susreću s nizom problema, počevši od materijalne i kadrovske osposobljenosti, pa do nedostupnosti svjedoka.

U posljednjem, trećem dijelu konferencije razgovarano je o rješavanju problema nestalih osoba, popisu žrtava, obilježavanju mjesta zločina, te o drugim pitanjima. Posebno je istaknut sraman položaj civilnih žrtava rata bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Republike Srpke, koji su danas lišeni svih zakonskih prava.

Cilj ove konferencije je bio da se uz učešće relevantnih predstavnika pravosudnih i institucija vlasti, te predstavnika udruženja koja okupljaju žrtve i drugih nevladinih organizacija, razgovara o problemima nedovoljnog procesuiranja odgovornih za ratne zločine, zatim o problemima traganja za nestalim osobama, statusnim pravima žrtava i dokumentiranju zločina. Doneseni su i konkretni zaključci s kojima će biti upoznate sve institucije vlasti u Bosni Hercegovine.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.