Kozarac.ba

Suočavanje s prošlošću jedan od prioriteta bh. društva

Direktor komunikacija Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu (International Center for Transitional Justice iz New Yorka – ICTJ) Refik Hodžić istakao je u intervjuu za Agenciju FENA da suočavanje s prošlošću na temelju istine i pravde nema alternativu te da je to jedini put koji vodi ka izgradnji bolje budućnosti za Bosnu i Hercegovinu i njene građane.

U intervjuu, upriličenom u povodu obilježavanja Međunarodnog dana prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava – 24. marta i pokretanja multimedijalne kampanje "Možemo li se suočiti s istinom?", direktor ICTJ-a iz New Yorka govori o ključnim aspektima procesa jačanja povjerenja i pomirenja u bh. i regionalnim okvirima.

FENA: Možete li se očitovati o značaju načela istine i pravde za budućnost Bosne i Hercegovine s aspekta tranzicijske pravde, odnosno procesa pomirenja?

HODŽIČ: Ako istinski želimo izbjeći ponovne sukobe i spriječiti ponavljanje masovnih zločina, bosanskohercegovačko društvo nema izbora nego se suočiti, iskreno i temeljito, s uzrocima i posljedicama zločina počinjenih tokom devdesetih. To nije samo moje  mišljenje, nego naučno utemeljen zaključak posljednjeg Izvještaja o razvoju Svjetske banke (WB), najsveobuhvatnije globalne analize dinamike konflikta objavljenog prošle godine. U njemu jasno stoji da su ekonomski razvoj društva, uspostavljanje sistema sigurnosti i sposobnost društva da ostvari pravdu za zločine iz prošlosti neodvojivo povezani.

FENA: U kojoj mjeri ekonomski razvoj BiH i njeno  približavanje evroatlantskim integracijama mogu biti katalizatori pozitivnih procesa i faktor jačanja stabilnosti?

HODŽIČ: Mi se možemo zavaravati da će nam samo ekonomija, članstvo u Evropskoj uniji (EU), ili prisustvo stranih vojnika donijeti dugoročnu stabilnost. Sve dok odgajamo djecu na narativima nepravde, mržnje i osvete, sve čemu se možemo nadati je nesreća. Postoje neki pozitivni pomaci za koje je prvenstveno zaslužno civilno društvo, ali je najveća odgovornost za ovaj proces na političarima i duhovnim liderima.

A oni ne samo da malo šta čine da dođe do otvorene i konstruktivne rasprave o prošlosti, nego rade upravo suprotno – manipulišu nesrećom, negiraju istinu, vrijeđaju žrtve i slave zločin. Suočavanje s prošlošću je nesumnjivo jedan od prioriteta ovog društva.

FENA: Koliko naslijeđe Haškog tribunala (ICTY) može doprinijeti prihvatanju istine o onome što se dešavalo u BiH, a u kontekstu pokušaja revidiranja historije i sudski verificiranih činjenica?

HODŽIČ:
Naslijeđe Tribunala u Hagu (ICTY) je od neprocjenjive važnosti za nas i budućnost naše djece. Šta bismo mi danas znali o genocidu u Srebrenici i drugim zločinima da nije bilo suđenja u Hagu, ali i u Sudu Bosne i Hercegovine? Milorad Dodik bi mogao bez ikakvih problema da konstruiše revidiranu "istinu" o Srebrenici, što su do sada pokušavali mnogi kvazinaučnici, političari i, nažalost, akademici.

Ovako, činjenice utvrđene u Tribunalu, utemeljene na nebrojenim dokazima i iskazima, testirane prema najvišim međunarodnim standardima dokaznog postupka, stoje kao svojevrsni čuvari istine o onom što nam se dogodilo. I stajaće. Bilo bi dobro kada bismo danas imali pameti i hrabrosti da ih iskoristimo kao opomenu da ne smijemo dozvoliti da nas ikada više obuzme takva brutalnost, takva mržnja i sljepilo.

Ali, ako nećemo mi, time će se baviti naša djeca, na ovaj ili na onaj način. Međutim, činjenice utvrđene u Tribunalu u Hagu će ostati nepromijenjene.

FENA: Kakva su iskustva drugih zemalja u procesu tranzicije pravde i mogu li ona biti u funkciji daljnjeg relaksiranja odnosa u regionu?

HODŽIČ: Stanje u pogledu suočavanja s istinom i pravdom nije svojstveno samo za područje zapadnog Balkana. Takvi procesi su se odvijali i odvijaju se u mnogim zemljama, od Latinske Amerike do Indonezije. Međutim, to nam ne smije biti izgovor. Ako znamo sve što znamo, i opet prihvatamo mržnju, revidiranu historiju, odbijanje odgovornosti, prihvatamo da trčimo kao krdo bizona u sopstvenu propast jer nam "veliki vođa" tako kaže, treba da se zapitamo šta to želimo svojoj djeci.

Kakvu im budućnost ostavljamo? Zar zaista želimo mogućnost da za deset, pedeset godina neko upadne u njihovu kuću da pljačka, pali i siluje pod izgovorom osvete za ono što se dogodilo devedesetih?

FENA: Na koji način zaštititi prava i dostojanstvo žrtava ratnih zločina, zajamčena  međunarodnim dokumentima i mehanizmima?

HODŽIČ: Država mora garantovati prava žrtvama. Pravo na istinu, pravo na pravdu, pravo na obeštećenje, i pravo na dostojanstvo. Ovo nisu nekakva apstraktna prava, nego prava utemeljena u međunarodnim dokumentima i konvencijama i rezolucijama UN-a koje su obavezujuće za sve države-članice UN-a.

Mi u ICTJ-u smo kampanjom "Možemo li se suočiti s istinom?" željeli skrenuti pažnju javnosti na pravo žrtava na istinu. Ovo pravo proizilazi iz Rezolucije UN-ove Komisije za ljudska prava 2005/66 od 20. aprila 2005. i tiče se prava žrtava da znaju ko su počinitelji zločina nad njima, šta se desilo sa njihovim najmilijima i gdje su njihova tijela.

Ljudi nikada ne "nestaju" tek tako, neko uvijek zna šta se dogodilo i obaveza države je da utvrdi i obznani istinu.

FENA: Kako demistificirati stanje u pogledu uzroka masovnih zločina, te, istovremeno, ukazati na načine prevazilaženja tog civilizacijskog sunovrata?

HODŽIČ: Mi nismo zli ljudi, ali živimo u ozbiljno bolesnom društvu i mnogi uzroci te bolesti imaju korijene u masovnim zločinima koji su u BiH i regionu počinjeni. Vrijednosti su tada krahirale do tačke u kojoj je bilo posve prihvatljivo upasti komšiji u kuću, ubiti ga, silovati mu dijete, opljačkati imovinu, protjerati ga.

Političke elite su običnom čovjeku davale izgovore za taj moralni sunovrat pričajući o naciji, historiji, opasnosti koju komšija predstavlja jer se drugačije zove. Danas možemo da vidimo da su to bile samo dimne zavjese za ogromnu pljačku i uspostavu novog vladajućeg sloja u kojem mnogi moćnici i 20 godina nakon svega još ne odustaju od sijanja straha i mržnje.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.