Kozarac.ba

10 PITANJA KOJA MOŽEMO POSTAVITI MEMORIJALIMA

Živimo u vremenu tranzicijske pravde, vremenu postkonfliktnog društva, vremenu suočavanja sa prošlošću, vremenu gradnje kulture sjećanja, gradnje memorijala, pomirenja…

Često puta čujemo o gradnji memorijala, monumenta, spomen ploča, mjesta sjećanja, a rijetko kad se zapitamo šta to gradimo i šta ćemo još graditi? Šta treba da sadrži jedan memorijal?

U nastojanju da u budućnosti gradimo memorijale koji će vršiti svoju ulogu u procesu suočavanja sa prošlošću i gradnje kulture sjećanja trebali bi razmisliti o deset pitanja koja možemo postaviti memorijalima:

1. Da li u obzir uzima potrebe i želje osoba kojima je namjenjen?

Memorijali često nastaju kako bi govorili u ime zajednice ili grupe. Na početku stvaranja memorijala posebna se pažnja mora posvetiti pitanju ko je uključen u proces i da li su u obzir uzete želje i potrebe osoba kojima je memorijal namjenjen. Neuspješni memorijali su često neprikladni zajednici za koju su napravljeni, jer zajednica nije bila uključena u proces. Ti memorijali imaju tendenciju da ih oni za koje su napravljeni ne osjećaju svojim, postaju uzrokom ogorčenja i ne uspijevaju uključiti prošlost u sadašnjost.

2. Da li podstiče dijalog?

Upravo iz razloga što su memorjali napravljeni za zajednice i mnoge druge osobe u ovom trenutku, ali i u budućnosti, proces stvaranja trajnih obilježja mora biti proces dijaloga i otvorenosti. Dijalog je osnovna komponenta sjećanja na prošlost, te je time i sastavni dio procesa stvaranja memorijala. Međutim, kako bi memorijal bio istinski uspješan, dijalog ne smije završiti po njegovoj izgradnji. Da bi ispunio svrhu prikazivanja prošlosti u sadašnjem vremenu, memorijal mora biti trajni izvor dijaloga. To je jedini način da se o prošlosti govorori bez zadrške i otvoreno, da bi se iz nje učilo i da bi se moglo krenuti dalje.

3. Da li je otvoren za različita tumačenja?

Prošlost se nikada ne pamti kao samo jedna priča, a dio rada na memorijalu podrazumjeva prihvatanje i uključivanje različitosti sjećanja i priča. Uspješan memorijal nastao je tako da omogućava pluralitet posmatrača koji ćese s njim poistovjetiti. Umjesto isključivanja određenih sjećanja, njegov je zadatak da ih uključi , čime poruka koju šalje postaje univerzalna, a njeno znaćenje blisko svima. Najuspješniji memorijali su dostupni velikom broju ljudi, među kojima je mnogo onih koji nemqaju direktnu vezu sa događajem koji memorijal priziva. Umjesto nametanja jedne verzije prošlosti, memorijali koji su otvoreni različitim uticajima i tumačenjima obogaćeni su daleko većim značenjem u vremenu i prostoru.

4. Da li ima potencijala da se razvija tokom vremena?

Statični, ne promjenjivi memorijali imaju tendenciju da gube značenje i vremenom postaju nevidljivi. Upravo kao što se naše razumjevanje prošlosti može vremenom promjeniti, tako i memorijal treba biti otvoren za promjenu značenja. Memorijal koji nameće samo jednu, nepromjenjivu sliku prošlosti lako može biti prevaziđen i izgubiti značenje. Memorijali koji se vremenom mjenjaju i razvijaju daleko su uspješniji u prenošenju prošlosti budućim generacijama.

5. Da li može pomoći da se uči iz prošlosti?

Čuvena misao filozofa Georgea Santayane glasi: „ Oni koji se¸ne sjećaju prošlosti osuđeni su da je ponove“.

Memorijali nam pomažu da pamtimo prošlost i učimo iz nje, kako se istorija ne bi ponovila. Umjesto tek ritualnog pominjanja sjećanja, uspješni memorijali imaju obrazovnu ulogu kod posmatrača, jer prenose iskustva iz prošlosti u današnje vrijeme i budućnost.

6. Da li promiču demokratiju?

U prenošenju iskustva iz prošlosti memorijali imaju potencijal da postanu sastavni djelovi procesa demokratizacije. Međutim, kako bi bili uspješni u promicanju vrijednosti , sami memorijali, a posebno proces njihovog nastanka moraju biti demokratični. Uspješni memorijali promovišu ideale uključenosti, pluralizma i tolerancije, jer su nastali na tim vrijednostima i predstavljaju temelje demokratije u zajednicama i cijelom društvu.

7. Da li izjednačava i jednako poštuje žrtve?

Dio svrhe koju memorijal treba da ispunjava jeste vraćanje ljudskosti, digniteta i sjećanja onim žrtvama na koje sjeća. Simbolično treba da vrati nešto što je bilo izgubljeno za žrtve i njihove voljene. Međutim, zbog težine njegove dužnosti, mora sjećati na sve žrtve jednako. Ako sadrži imena, važno je pronaći najbolji način da ih se navede, te imati na umu da svaki propust može biti fatalna greška za uspjeh prenošenja poruke memorijala. Žrtve su srž zadatka stvaranja memorijala, s toga je potrebno voditi računa o tome da su sve žrtve predstavljene jednako i s poštovanjem.

8. Da li je uvrijedljiv?

Memorijali koji pogrešno odslikavaju prošlost ili predstavljaju samo jednu verziju prošlosti, nemaju značaja za one grupe čije sjećanje je isključeno. Pošto imaju moć da podstaknu na pomirenje, memorijali imaju moći da dijele ljude. Memorijali koji imaju više od jedne svrhe, koji okreću ljude jedne protiv drugih, osigurat će da se istorija ponovi. Umjesto promicanja mira i okončanja nasilja i sukoba mogu pokrenutinovi val nasilja.

9. Da li je vidljiv?

Austrijski pisac Rober Musil jednom prilikom je rekao da „ništa na svijetu nije tako nevidljivo kao spomenik“.

Spomenici i memorijali imaju tendenciju da se stope s okolinom-njihovo značenje se zaboravlja i vremenom postaju nedostupni. Memorijali koji ne pozivaju na ili ne potiču interakciju i privlače pažnju postaju nevidljivi. Lišeni su emotivnog uticaja i ne mogu se „sjećati“ onih u čije ime su sagrađeni.

10. Da li je ružan?

Javno izložena umjetnost na neki način ima dužnost da bude ugodna oku. Memorijali, s druge strane, nemaju tu dužnost. Često im je svrha da izazivaju nelagodu, zloslutnost, ponekad čak i strah. Međutim, kada je svrha memorijala da postane sastavni dio zajednicce, ne smije pobuđivati niti poticati osjećaj odbojnosti.

Na kraju, kako biste Vi rangirali ovih deset pitanja?

Šta je to najbitnije kod memorijala?

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.