Vulkan s Islanda izazvao glad, trovanja i Francusku revoluciju

Pepeo izbačen iz vulkana Eyjafjallajokull na Islandu pokrio je cijelu Evropu, a prašina dolazi i do neba iznad BiH. Osim otkazanih letova, za sada nema većih posljedica, za razliku od erupcije vulkana Laki 1783. koja je cijelu Evropu okovala gustim dimom i otrovnim gasovima.

Erupcija Lakija počela je 8. juna 1783. godine dok je u maloj crkvi u obližnjem Kirkjubæjarklausturu svećenik Jón Steingrímsson služio misu. Lava iz Lakija zaustavila se tik pred gradom, što je Steingrímssonu dalo status lokalnog sveca. Ipak, Steingrímsson nije bio dovoljno moćan da zaustavi i otrovnu prašinu koja se iz Lakija proširila cijelom Evropom u vidu guste magle.

Tada nije bilo aviona, ali je magla otrovnih plinova bila toliko gusta da su brodovi ostajali u lukama ne usuđujući se da zaplove. Nebo je bilo jedva vidljivo i u zapisima iz tog perioda spominje se “sunce boje krvi”, jer se kroz maglu vidjelo kao crvena kugla na sivom nebu.

Na Islandu je Laki odnio živote 20 odsto stanovništva, u Evropi je smrtnost povećana za dva do tri puta, a tokom avgusta i septembra smrt 23.000 Britanaca povezana je upravo sa udisanjem otrovnih plinova. Pored direktnih posljedica po zdravlje ljudi, magla iz vulkana koja je mjesecima prekrivala sunce uticala je i na poljoprivrednu proizvodnju, ljudi su ostajali bez stoke, i zavladala je glad.

Poslije ljeta u kojem skoro da nije bilousjeva, uslijedila je jaka zima, dok je dugotrajna prekrivenost većeg dijela kontinenta gustom maglom i prašinom imala uticaj i na proljeće naredne godine kada su u nekim dijelovima Evrope uslijedile poplave, u drugim dijelovima suše, a pretpostavlja se da je Laki krivac i za veliku oluju iz 1788. koja je poharala Francusku. Neki istoričari erupciju Lakija “krive” i za Francusku revoluciju iz 1789. godine, jer je dodatno usložnila ionako tešku situaciju u zemlji kojom su godinama vladali siromaštvo i glad.

sarajevo-x