KOZARAC-Jutarnji trač…

 

“Hey Svabo!


Mi se ne poznajemo ali ja sam jedan od redovnih posjetioca na kozarac.ba. Stranica je odlicna i moja je jedina veza sa zavicajem. Hvala ti na angazmanu.

Ja sam student i zivim skromnim, “studentskim” zivotom. Nisam u mogucnosti da vam pomognem materijalno – izvini. Ali htio bih da pomognem – onako kako to ja mogu. Posto je moj studij kreativne prirode, najbolji nacin da vam pomognem mi se ucinio da budem malo kreativan i da vam posaljem malo materijala, koji ce vam (nadam se) biti od ruke.

Prikaceni su fajlovi od kozarac.bawallpapera. Ako vam se svide: bujrum! koristite ih. 

Pozdrav

D.

Prije par dana dobio sam citirani mail, jednog naseg clana, koji me je zaista prijatno iznenadio.

Iskreno, mozda ovo i nisu neka remek djela grafike, ali meni su odjedanput postala toliko draga jer znam da je neko, tamo negdje, mislio na nas i na to kako da nam pomogne, pa ako ne materijalno onda barem moralno ili ovako kreativno, i to mi znaci mnogo i govori da ima smisla sav ovaj rad i trud i da vremenom dolazimo do rezultata i da se polako homogeniziramo i solidarisemo…

Iako je zvanicno nastupio ožujak, ipak veljača još uvijek tjera svoje, tako da se vrijeme, nakon par sunčanih dana, ponovo okrenulo pa je i bjelonja čak zaprijetio danas, i mada ga najvljuju i narednih dana ipak mislim da se ne moze zadrzati dugo i da je najgore proslo. Narod bi rekao:”Jos samo da Babine huke prodju” i eto proljeća, koje samo po sebi budi novo rađanje, nove dogadjaje…

Primakao mi se odlazak u Francusku, bicu tamo, insallah do kraja mjeseca, tako da cu ostaviti carsiju sve do aprila, malo me je to usporilo u nekim planovima ovdje, koje sam prolongirao do povratka nazad i vracanja u svakodnevnicu 🙂

Inace dani su ovdje u ovome periodu dosta jednolicni, monotoni i uglavnom je to hodanje na tankoj zici egzistencije i borbe da ostanes na povrsini dok ne grane sunce i pocne kesten u carsiji listati…

Po vec dobro poznatim fazama, sad ce u aprilu i uskrsnji praznici, kada takodjer carsija zivne, i dosta nasih sugradjana bude ovdje, sto bi dodatno mogli iskoristiti da se okupimo i dogovorimo za ljeto i godisnje odmore, kako bi sto spremnije docekali sezonu i pokusali izvuci nesto od sve te silne energije koja se sruci u Kozarac u tih par mjeseci, usmjeriti je u nesto pozitivno a imamo evo vec jedan projekat koji nas, elhamdulillah pocinje ujedinjavati a to je svakako izgradnja Spomen obiljezja za sve nase nevino i zvjerski ubijene sugradjane, koje se gradi na Krkicima.

Nadam se da Vam ne smeta, i da Vas ne zbunjuje to sto,  kada pisem o ovome Spomen obiljezju, nazivam ga SO Krkici, nekako vise naglasujem time lokaciju gdje se gradi a logicno da je to SO Kozarca i da ce nasi vani koristiti SO Kozarac, i da to ne prestavlja problem?

Ne znam da li treba da se da neko zvanicno ime? I da li o tome sada diskutovati, kada smo dosli na “Death Line” sto se tice roka za pocetak radova, ako smo sebi zadali 31.07.2010. godine, kao dan za otkrivanje Spomen obiljezja?

 

Sto se tice samih informacija o ovome projektu, dosadasnjem financijskom izvjestaju, liste donatora kao i liste imena ubijenih, one se nalaze na oficijelnoj web stranici od SO Kozarac , za koju su zaduzeni Sudo Muminhodzic i Jasmin Kulasic, a tu je isto tako i Adis Mujagic, koji dobivaju zvanicne zapisnike sa sastanaka i izvjestaje Glavnog odbora…, opet,  putem Kozarac.ba gledacemo da Vas sto vise informisemo i da pratimo realizaciju ovoga projekta i da sudjelujemo i damo nas doprinos u afirmaciji i samom marketingu i medijskom pokroviteljstvu…

Kada gledam licno na ovaj projekat i ono sta bi mi moglo koristiti u zivotu izgradnja, ovako jednog, spomenika, odnosno sta bi to u realnosti doprinijelo boljem sutra, boljem zivotu u Kozarcu?

Iskreno, meni licno ne treba, da bi me podsjecao na nasu zrtvu, jer sam zivi svjedok toga, kao i svi Vi, i da ne budem pogresno protumacen, ne zelim da umanjim njegovu vaznost u smislu ocuvanja secanja na proslost, pogotovo za nove generacije, ali realno za nas koji smo prosli svu tu golgotu i eto zahvaljujuci Allahovim Rahmetom, dobili priliku da prozivimo koju godinu ili desetljecje vise, ne treba spomenik da nas opominje, MI jos uvijek TREBA da opominjemo, kako ne bi ostao zaborav nakon nas…

Ni ekonomski, nece se nesto promjeniti slika Kozarca, kada insallah, zavrsimo gradnju, cak se plasim da ljudi ne pocnu kukati da je previse akcija 🙂 standardna prica onih sto NIGDJE ne ucestvuju vec samo ubacuju klipove…

Kao onaj sto gleda ujutro, kroz prozor, iz tople sobe, kako dzematlije zajedno nasipaju put i ciste grabe, i govori zeni dok ceka kafu,:”Vidi budala!, Vidi onoga uzeo lopatu, onaj gura tacke naopacke :)” itd. itd. Sve pravdajuci sebe sto nije ustao i prikljucio se u akciji, pa da barem izadje vani i kaze: Ljudi svaka cast, jeste li barem zedni vode… i sl.

Ima nas svakakvih, ali ne trebamo se na svake ni trzati, a svi mi, u biti, znamo i mozemo osjetiti, koliko neko ide da nas ujedini, a koliko ko da razjedini…

ZBOG TOGA mi gradnja ovoga objekta puno znaci i vjerujem da ce nam dati i dugorocnu korist a to je nase ujedinjavanje oko ovoga projekta i stvaranje kriticne mase koja, ako se pokaze na ovome projektu, sutra moze iznjedriti i vece akcije, kao na primjer gradnja Vatrogasnog doma i slicno, jer konacno se uvezujemo, koristimo ovu tehnologiju, povecavamo mail listu i ljudi koji se aktivno ukljucuju u ovaj projekat, pa neko i sa samim svojim prisustvom daje doprinos itd.

Vec je prevelika lista ljudi koje bi mogli spomenuti, i vjerujem ako uspijemo i ako ostanemo i dalje u kontaktu i spremni da damo truda i sredstava, i tako svi po malo da “brda valjamo”…

Nadam se samo da cemo se uspjeti pokrenuti i na vrijeme krenuti, ili da mozda odmah odgodimo datum zavrsetka radova, kako se ne bi razocarali ako ne stignemo prikupiti dovoljno sredstava u zadanom roku…

Da podsjetim, za sami pocetak radova, prvu fazu, potrebno je oko 106 000 KM, uplacen je avans od 40 000 KM i trenutno se prikuplja preostalih nesto vise od 60 000 KM

Akcije su, elhamdulilllah polako krenule i sirom svijeta i nadam se da cemo postici zamisljeno…

Polako se budi i nasa Kozaracka omladina i udruzenje Mladost polako pocinje sa novim aktivnostima. Veceras smo u prostorijama udruzenja imali sastanak omladine koja zeli aktivno da se ukljuci u udruzenje Mladost i da  ucestvuje u njegovim buducim aktivnostima.

Ubrzo ce krenuti sa radom Omladinski Info centar, koji ce biti baza okupljanja za nasu omladinu, a omladina ce se organizovati i kroz nekoliko sekcija. Uz pomoc nasih privrednika “Orange-furniture” i “Norbos”, radimo i jedan sto za stoni tenis, u sklopu sportske sekcije…

Vecerasnji sastanak i dosta dobar odaziv omladine, dao mi je takodjer tracak svjetlosti da idemo naprijed i da ce insallah biti rezultata ako damo truda i ucinimo uzroke…, nakon toga, poslijedice su neminovne i sve zavisi od nijjeta, dobre ili lose 🙂

Za 4 dana sam u Parizu, i vjerovatno ce slijedeci Jutarnji biti iz Grada Svjetlosti, insallah, ako sve bude u redu. Mada je privatna stvar, ne mogu a da ne spomenem da mi je nas Nido2 izasao u susret i rezervisao i platio avionske karte za let iz Zagreba do Pariza. Nazalost ja nemam drugog nacina da mu se zahvalim, osim dove Allahu da mu jos vise poveca nafaku, ili ovako javno sto mi je bratski pomogao da bih uopste i mogao ici na put.

Pa, moj brat Satko, kod kojeg sam spavao u Sarajevu, dok sam sredjivao vizu za Francusku, i steta sto nismo imali vise vremena da budemo skupa, posto smo obojica bili u obavezama, ali bice vec prilika 🙂 i foruma 🙂

Uzeo sam na “ler” lap-top od Aalya, nadam se da cu imati prilike javljati se i raditi na stranici i iz Francuske, znam da vas nece toliko zanimati ova kampanja ali gledacu barem da napravim jedan vid putopisa, posto je programom predvidjeno da vozom prodjemo juzne provincije tokom kampanje, koja ce trajati sve do 30. marta, kada bih se insallah, trebao vratiti nazad u Kozarac…

Pomogao mi je i nas Silda (srednji, od kako je Ajdin narastao), preko Fahre do Dade, koji mi je opet halalio “stoju” sto mu plivam vec haman mjesec dana…, i da ne nabrajam dalje…

Ima raje, i zato ovo pisem, prije svega da im se zahvalim, a i da pokazem da smo u biti dobri, samo ne vidimo to i ne znamo cijeniti, mozda se u dobru malo pohasimo i trsimo, ali hvala Bogu, jos uvijek se u nevolji pomazemo i priskacemo jedni drugima…

Zato ne sumnjam u izgradnju Spomen obiljezja, zato se ne brinem za buducnost stranice, zato volim i vjerujem u Kozarac…

Hvala Vam svima, sto Vas imam…

Vidimo se u Montauban

 

 
 

Add comment

HOTEL bm

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.