svabo
Širenje nacionalne mržnje, pozivanje na vjersko ili etničko nasilje, kao i drugi vidovi kompjuterskog kriminala izmjenom Krivičnog zakona BiH biće strogo kažnjavani i za ova djela kazne dostižu i do 20 godina robije.
Jusuf Halilagić, generalni sekretar Ministarstva pravde BiH, kazao je da su na sjednici Savjeta ministara bile razmatrane izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, te da su sve izmjene usvojene, među kojima i ona koja se tiče računarskog kriminala.
“Novi član, koji se zove izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje razdora i netrpeljivosti, kaže da će ako neko izaziva vjersku, nacionalnu i etničku netrpeljivost i razdor biti kažnjen zatvorom od jedne do pet godina. Takođe je rečeno da ako neko zloupotrijebi službeni položaj na ovaj način biće kažnjen zatvorom do 10 godina, a ako je zbog toga došlo do nereda nasilja ili drugih posljedica po bilo koji narod u BiH, biće kažnjen zatvorom od tri do 20 godina”, objasnio je Halilagić.
On je istakao da je ova izmjena Krivičnog zakona rađena u saradnji sa domaćim i međunarodnim pravnim ekspertima, među kojima je i OSCE i OHR, te napomenuo da je ovaj materijal pripreman jako dugo.
Prema njegovim riječima, nakon što je Savjet ministara BiH usvojio prijedlog, on će biti proslijeđen na usvajanje Parlamentarnoj skupštini BiH, nakon čega će moći biti primjenjivan i nakon čega će moći biti izricane kazne za počinioce.
Naime, u Krivičnom zakonu BiH do sada nije bilo odredbi koje se tiču krivičnih djela računarskog kriminala, osim onih kojima je propisano kažnjavanje za dječju pornografiju i povredu autorskih prava.
Prema Međunarodnoj konvenciji o sajber kriminalu, koju je BiH ratifikovala još 2006. godine, svaka članica je dužna da u nacionalno pravo ugradi odredbe po kojima je namjerno pomaganje ili podstrekavanje na izvršenje nekog prestupa katrakterisano kao krivično djelo.
Mijo Krešić, vršilac dužnosti ministra bezbjednosti BiH, kaže da su ovo novi oblici kriminala koji, nažalost, nisu zaobišli ni BiH, te da je nakon potpisane konvencije u tom pravcu doneseno niz različitih odluka.
“Samim tim što se ovaj oblik kriminala pojavio i BiH ima obavezu za jačanjem svojih kapaciteta i prilagođavanjem pravne legislative kako bismo se uspješno borili protiv ovog oblika kriminala”, kazao je Krešić.
Kada je riječ o prvim kaznama, Krešić kaže da je to već pitanje bezbjednosnih agencija i nadležnih tužilaštava i sudova u BiH.
Pravila o regulisanju sadržaja na Internetu, kažu u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH, nije u njihovoj nadležnosti, već napominju da te sadržaje reguliše sud.
“Po odredbama Zakona o komunikacijama, RAK je nadležan za izdavanje komunikacijskih dozvola, te donošenje pravila u oblasti emitovanja i telekomunikacija, kao i za njihovo osiguranje. Kada je u pitanju Internet, Agencija samo može da izdaje dozvole za pružaoce usluga u toj oblasti”, kazala je Amela Odobašić, portparol RAK-a.
Ona je pojasnila da ukoliko sud naloži korisniku da sa svog servera ukloni sadržaj za koji je ustanovljeno da je nedopušten, uvredljiv, štetan, korisnik je dužan da bez odlaganja postupi prema takvoj odluci.
(nezavisne)
Add comment