Kozarac.ba

Američki zakon-Karadžić mi duguje 35 miliona dolara

Nusreta Sivac, prijeratna prijedorska sutkinja Osnovnog suda, danas radi kao šef  PIO/MIO fonda u Sanskom Mostu.

Ona je jedna od 10 žena žrtava prijedorskih logora kojima je američki okružni sudija Peter K. Lesur (Peter K. Leisure) u avgustu 2000. godine  u presudi protiv Radovana Karadžića dodijelio ukupno 745 miliona dolara. Od izuzetno  velike sume, ona i prijedorska pravnica Jadranka Cigelj, prema presudi, dobile su najviše – po 35 miliona dolara.

 

Nusreta u jednom ormaru u kancelariji drži uokvirenu naslovnicu američkog magazina  “Newsday”, u kojem je objavljena presuda tog nesvakidašnjeg suđenja.

Sve je počelo kada su se prijedorske žene, žrtve mučenja i silovanja u logorima  Omarska, Keraterm i Trnopolje, našle u izbjeglištvu u Hrvatskoj, u Zagrebu.

– Hrvatska nevladina organizacija “Careta” stupila je u kontakt sa Ketrin Mek Kinon (Catharine MacKinnon), profesoricom prava na Mičigenskom univerzitetu. Upoznale smo je u Zagrebu, ona nam je objasnila da prema američkom zakonodavstvu možemo tužiti Karadžića u građanskoj parnici. Navela je i paragrafe američkog zakona protiv mučenja  žrtava i pravna uporišta u međunarodnom pravu. Trebalo je naći sud u Americi koji će voditi proces protiv Karadžića, koji je u to vrijeme bio slobodan i putovao po svijetu – prisjeća se Nusreta.

Dvije godine nakon toga, u ljeto 1995. godine, profesorica MekKinon došla je sa vijestima da je pronađen sud koji će voditi ovaj proces. Bio je to okružni sud u Njujorku, koji pripada saveznom sudu, a sudija Peter K. Lesur bio je voljan da se upusti u ovaj proces.

– Profesorica MekKinon tada je uzela naše potpise i punomoći za zastupanje. Punomoć  su dale i dvije ženske organizacije “Žene BiH” i “Biser”. Tako su stvoreni pravni uvjeti za podnošenje tužbe američkom sudu – priča Sivac.

Punih pet godina trajalo je svojevrsno zatišje i iščekivanje. Toliko je trebalo vremena američkoj profesorici da pronađe advokatsku kuću koja će besplatno zastupati bosanske žene i snositi troškove njihovog jednomjesečnog boravka u Americi.

– Ketrin je u maju 2000. godine javila da je pronašla advokatsku kuću “Pol, Vajs, Rifkin, Varton i Garison” (“Paul, Weiss, Rifkind, Wharton&Garrison”), koja je jedna od najpoznatijih u svijetu i bavi se finansijama. U Njujork smo otputovale 1. avgusta 2000. godine – objašnjava  Sivac.

Bosanske žene bile su smještene u jednom hotelu na Menhetnu (Manhattan), maltene zatvorene, pod stalnim nadzorom, da im se šta ne dogodi od Srba koji žive u Americi.
Suđenje Radovanu Karadžiću održano je u odsutnosti, a na stolici na kojoj je trebao da sjedi on stajala je njegova fotografija.

– Dok smo pričale naše priče, porota je plakala. Ispitivane smo pojedinačno, a izjave su davale i predstavnice “Bisera” i “Žena BiH”. Nakon dvije ili tri sedmice sudskog procesa,  sudija Lesur je čitao presudu – objašnjava Nusreta.

Sudija Peter K. Lesur dosudio je 745 miliona dolara žrtvama mučenja i silovanja, od čega su pojedinačno Nusreta Sivac i Jadranka Cigelj dobile po 35 miliona. Dvije nevladine organizacije dobile su po 100 miliona dolara. Na ovu presudu Karadžićev odvjetnik Remzi Klark nije se žalio i ona je postala pravosnažna i izvršna 20. septembra 2000. godine.

– Odvjetnici su nam tada rekli da predmet nije završen, jer Karadžić treba biti uhapšen. Eto, on je sada u ćeliji u Hagu. Cifra od 745 miliona dolara odštete zvuči dobro, ali ona je, prema mom mišljenju, više moralna i historijska pobjeda – pobjeda pravde nad zlom. Ona je za naše pojmove nerealna, ali američki odvjetnici su i dalje optimistični. Oni još uvijek po cijelom svijetu tragaju za Karadžićevom imovinom i tajnim računima – kaže nesuđena milionerka Nusreta Sivac.

Haški istražitelji nedavno su Nusreti poslali poziv da se pojavi na skorašnjem suđenju Radovanu Karadžiću. Prema izmijenjenoj optužnici, on je optužen, između ostalog, i za  zločine na prijedorskoj općini, gdje je do 1992. godine živjela Nusreta Sivac. Pristala je da  se suoči sa durmitorskim krvnikom. Ona je njega čekala u Njujorku u sudnici, a on će  bivšu prijedorsku sutkinju sačekati na optuženičkoj klupi u Hagu.

Na neuobičajen način za nas, ali tipično američki, Radovanu Karadžiću je uručena tužba bosanskih žena. Godine 1993. tadašnji predsjednik Republike Srpske boravio je u Njujorku na nekim pregovorima. Amerikanci su pokušali Karadžića sresti u hotelu, ali on ih je eskivirao.

Ipak, uspjeli su mu, baš kao u filmu, uručiti tužbu u liftu i to se po američkim zakonima smatra validnim. Karadžić je angažirao američkog odvjetnika Remzija Klarka (Ramsey Clark) da ga brani, a on sam se nije želio pojaviti u njujorškoj sudnici. Uostalom, njemu je od 1994. godine bio zabranjen ulazak u SAD.

Prema riječima njegovog advokata, a Karadžić je, navodno, to prenio kao razlog, njemu bi bilo teško da sluša ispovijesti ovih žena.

(Avaz)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.