Polovina raseljenih osoba se još nije vratila svojim kućama

Iako su, evidentno, postignuti značajni rezultati na realiziranju odredaba Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, još uvijek se blizu polovine od ukupno 2,2 miliona izbjeglih i raseljenih osoba nije vratilo svojim kućama.

Preostao je veliki broj izbjeglica, raseljenih osoba i ostalih osoba pogođenih konfliktom, kojima i dalje treba trajno rješenje, među njima 125.000 raseljenih osoba čiji je status potvrđen u reregistraciji iz 2005. godine. Još uvijek i oko 2.700 obitelji živi u kolektivnim oblicima zbrinjavanja u BiH.

Također, mnogi ne mogu da se vrate zato što je njihova predratna imovina uništena i nalazi se na listi onih, blizu 45.000 stambenih jedinica povratnika koje čekaju na obnovu ili zato što teren u njihovim mjestima povratka nije očišćen od mina.

Ovo se navodi u Nacrtu Revidirane strategije BiH za provedbu Aneksa VII Dejtinskog mirovnog sporazuma koju je sačinilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u saradnji s nadležnim institucijama i organizacijama.

Procjenjuje se da izvan BiH trenutno boravi još oko 400.000 osoba, od oko 1,2 miliona naših državljana koji su napustili BiH od 1992. do 1995. godine, i koji su kao takvi evidentirani kao izbjeglice iz BiH. Najveći broj njih se integrirao u zemljama prihvata, a procjenjuje se da blizu 80.000 izbjeglica iz BiH još uvijek treba trajna rješenja, prvenstveno kroz povratak u BiH, navodi se u ovom dokumentu.

Iz inostranstva se prijavilo 6.550 obitelji koje trebaju pomoć u rekonstrukciji u svrhu povratka oko 23.500 izbjeglih osoba, od kojih gotovo tri četvrtine (75 posto) borave u susjednim zemljama regiona, oko 20 posto u evropskim zemljama, a oko pet posto u prekookenaskim iseljeničkim zemljama.

Kako se ističe u Nacrtu Revidirane strategije, veliki problem predstavlja povratak posebno ranjivih kategorija naših izbjeglica iz zemalja prihvata, jer i nakon dugogodišnjih bilateralnih napora na ovom planu, ovaj gorući problem BiH još uvijek nije uspjela da sistemski i do kraja riješi. Posebno se to odnosi na povratak duševnih bolesnika koji su potpuno zavisni od asistencije države u svom povratku. Takve grupe BH izbjeglica nalaze se u Mađarskoj, Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama. Jedna takva grupa od 18 izbjeglica nalazi u izbjegličkom centru u Debrecinu u Mađarskoj, a u Hrvatskoj, u psihijatrijskim bolnicama, boravi ukupno 56 pacijenata koji su izbjeglice iz BiH.

Slične primjere posebno osjetljivih grupa BH izbjeglica – duševnih bolesnika, ali i ostalih ranjivih kategorija, kao što su tjelesno i mentalno invalidne osobe, bivši logoraši, djeca bez pratnje i slično, BiH ima i u drugim zemljama.

Kada je riječ raseljenim osobama, trenutno je u BiH u statusu raseljenih 41.013 porodica, ukupno 125.072 raseljene osobe, od kojih 56.287 ili 45 posto je raseljeno na području FBiH, 67.673 ili 54,1 posto na području RS i 1.112 ili 0,9 posto na području Brčko Distrikta BiH.

U dijelu dokumenta koji govori o potrebama za rekonstrukcijom stambenog fonda u svrhu povratka se navodi kako je procijenjeno da je potrebno obnoviti okvirno oko 45.000 stambenih jedinica.

Trenutno je u bazi podataka registrirano oko 45.000 obiteljskih zahtjeva za pomoć u obnovi u svrhu povratka oko 150.000 osoba, od čega se oko 24.000 zahtjeva (53 posto) odnosi na potrebe za rekonstrukciju na području FBiH, oko 19.000 (43 posto) na području RS i oko 2.000 (tri posto) na području Brčko Distrikta BiH.

Od ukupnog broja raseljenih porodica u BiH, gotovo četvrtina nositelja domaćinstava je u procesu
(re)registracije eksplicitno izjavila da se ne želi vratiti u svoje prijeratno prebivalište.

Najveći broj njih raseljen je na području RS, što se odnosi na oko 7.300 porodica, ukupno oko 23.000 osoba, odnosno oko 89 posto svih onih koji ne žele da se vrate, nešto iznad 10 posto (oko 1.000 porodica/2.700 osoba) na području FBiH, a preostalih neznatno iznad jedan posto (oko 100 porodica/300 osoba) na području Brčko Distrikta.

Dakle, za približno 8.000 porodica/26.000 raseljenih osoba, temeljem osobno iskazanih želja, postoji potreba iznalaženja trajnog rješenja kroz neki oblik integracije u mjestima raseljenja, navodi se u Nacrtu Revidirane strategije BiH za provedbu Anekas VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.