Kozarac.ba

Raspad po Lajčaku

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović i predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović zahtijevaju da se Narodna skupština RS-a izjasni o istupu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Harisa Silajdžića pred Generalnom skupštinom OUN-a i o deklaraciji SDA o potpunom provođenju Dejtonskog sporazuma.

U RS-u cijene da bi to mogla biti nova prilika za destabilizaciju središnje državne vlasti i satanizaciju bošnjačkog političkog faktora.

Zahtjev Radmanovića i Kuzmanovića, s premijerom RS-a Miloradom Dodikom u zaleđu, sreo se sa stavom visokog predstavnika Miroslava Lajčaka da je deklaracija SDA antidejtonska i ocjenom da stanje u BiH podsjeća na ono koje je dovelo razdvajanja Češke i Slovačke i odvajanja Crne Gore od Srbije.

Moćnike iz Banje Luke zaboljelo je izlaganje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH na Ist riveru jer je Silajdžić pred svesvjetskim skupom ponovo aludirao na genocidno porijeklo RS-a, pozivajući se i na odluke organa OUN Međunarodnog suda pravde. Silajdžić je ukazao i na antidejtonsko ponašanje RS-a, naglašavajući da budući ustav BiH ne smije značiti nagradu za genocid. Može se postaviti pitanje političkog oportuniteta takvog nastupa. No, Silajdžić nije rekao ništa novo, ništa netačno, ništa suprotno načelima i normama na kojima počiva OUN.  

Istodobno, Lajčak je izjavio kako je poručio Tihiću, prije usvajanja deklaracije, da taj čin slabi međunarodni položaj SDA, jer zagovara jednostrane poteze. Lajčak ne navodi koji su to jednostrani potezi. Da li to znači da o Dejtonskom sporazumu niko ne smije riječ kazati osim Lajčaka? Ili Lajčaku smeta politička djetinjarija u toj deklaraciji kojom se traži povratak na snagu Ustava RBiH, ako ne bude dosljedno proveden Dejton?

Uzdržavanje od preduzimanja mjera prema očitim antidejtonski ponašanjima, koja traju mjesecima, posebice, od Dodika, visoki predstavnik ovako tumači: “Ako neko misli da se međunarodna zajednica može svrstati na jednu stranu ili voditi politiku koju želi jedan narod – bilo ko da je u pitanju – onda griješi“. U takvom političkom logiciranju sadržan je ključni problem u Lajčakovom tumačenja svog mandata, a u tome je i temeljna mana u odnosu međunarodnih autoriteta spram bh. države danas.

Lajčak je dužan da vodi isključivo politiku koja znači dosljednu provedbu Dejtonskog sporazuma, što prvenstveno znači očuvanje mira, suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine. On mora procjenjivati šta je protiv bh. države ma ko atakovao na njen opstanak, a ne vagati šta bi moglo biti u korist ovog ili onog “naroda“. Ovakvo Lajčakovo tumačenje je politikantsko redefinisanje mandata visokog predstavnika?!

Takođe je nedopustivo trajanje politike koja u isti nivo dejtonske zaštite stavlja državu BiH i njene entitete, pri čemu OHR toleriše tvrdnje o pravno nepostojećoj državotvornosti RS-a.

Iz tih naopakih pristupa logičan slijed je najnovije neosnovano uravnavanje odgovornosti Dodika i Tihića u vrednovanju stvarnih i navodnih antidejtonskih ponašanja. Silajdžić se sam stavi u suodnos sa Dodikom, mada je isto tako nekorektno mjeriti ih istim aršinom i po odnosu prema BiH i po političkoj važnosti. Dodik vlada polovinom zemlje i drži u šahu cijelu državu. Silajdžić i njegova SBiH imaju gotovo marginalan uticaj među biračima.        

Još jednu krajnje zabrinjavajuću poruku uputio je Lajčak ovih dana: “U svom životu dva puta sam vidio atmosferu koju danas vidim u odnosima Sarajevo – Banja Luka. Prvi put je to bilo u odnosima Bratislava – Prag, a drugi put Podgorica – Beograd.”

Prvo, sramotno je da čovjek zadužen za očuvanje države BiH, i to u miru i komadu, kaže takvo što. Logično bi bilo da je Lajčak nakon te izjave napustio svoje funkcije. S međunarodnog pravno-političkog i geohistorijskog stanovišta ne može se mjeriti položaj BiH i RS-a sa odnosima Češka – Slovačka i Srbija – Crna Gora. Da li slučajno, prethodno je Dodik govorio o paraleli Jugoslavija – BiH, sugerišući neodrživost bh. države?                                  

Na kraju, ako već treba staviti na dnevni red istup Silajdžića i deklaraciju SDA, onda bi jedino logično bilo da se ta pitanja razmotre u državnom parlamentu. Ovako, zasjedanje NSRS-a na te teme značilo bi novo političko suđenje BiH u RS-u.

(Oslobodjenje)

Dodaj komentar

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.