.jpg)
svabo
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović i predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović zahtijevaju da se Narodna skupština RS-a izjasni o istupu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Harisa Silajdžića pred Generalnom skupštinom OUN-a i o deklaraciji SDA o potpunom provođenju Dejtonskog sporazuma.
U RS-u cijene da bi to mogla biti nova prilika za destabilizaciju središnje državne vlasti i satanizaciju bošnjačkog političkog faktora.
Zahtjev Radmanovića i Kuzmanovića, s premijerom RS-a Miloradom Dodikom u zaleđu, sreo se sa stavom visokog predstavnika Miroslava Lajčaka da je deklaracija SDA antidejtonska i ocjenom da stanje u BiH podsjeća na ono koje je dovelo razdvajanja Češke i Slovačke i odvajanja Crne Gore od Srbije.
Moćnike iz Banje Luke zaboljelo je izlaganje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH na Ist riveru jer je Silajdžić pred svesvjetskim skupom ponovo aludirao na genocidno porijeklo RS-a, pozivajući se i na odluke organa OUN Međunarodnog suda pravde. Silajdžić je ukazao i na antidejtonsko ponašanje RS-a, naglašavajući da budući ustav BiH ne smije značiti nagradu za genocid. Može se postaviti pitanje političkog oportuniteta takvog nastupa. No, Silajdžić nije rekao ništa novo, ništa netačno, ništa suprotno načelima i normama na kojima počiva OUN.
Istodobno, Lajčak je izjavio kako je poručio Tihiću, prije usvajanja deklaracije, da taj čin slabi međunarodni položaj SDA, jer zagovara jednostrane poteze. Lajčak ne navodi koji su to jednostrani potezi. Da li to znači da o Dejtonskom sporazumu niko ne smije riječ kazati osim Lajčaka? Ili Lajčaku smeta politička djetinjarija u toj deklaraciji kojom se traži povratak na snagu Ustava RBiH, ako ne bude dosljedno proveden Dejton?
Uzdržavanje od preduzimanja mjera prema očitim antidejtonski ponašanjima, koja traju mjesecima, posebice, od Dodika, visoki predstavnik ovako tumači: “Ako neko misli da se međunarodna zajednica može svrstati na jednu stranu ili voditi politiku koju želi jedan narod – bilo ko da je u pitanju – onda griješi“. U takvom političkom logiciranju sadržan je ključni problem u Lajčakovom tumačenja svog mandata, a u tome je i temeljna mana u odnosu međunarodnih autoriteta spram bh. države danas.
Lajčak je dužan da vodi isključivo politiku koja znači dosljednu provedbu Dejtonskog sporazuma, što prvenstveno znači očuvanje mira, suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine. On mora procjenjivati šta je protiv bh. države ma ko atakovao na njen opstanak, a ne vagati šta bi moglo biti u korist ovog ili onog “naroda“. Ovakvo Lajčakovo tumačenje je politikantsko redefinisanje mandata visokog predstavnika?!
Takođe je nedopustivo trajanje politike koja u isti nivo dejtonske zaštite stavlja državu BiH i njene entitete, pri čemu OHR toleriše tvrdnje o pravno nepostojećoj državotvornosti RS-a.
Iz tih naopakih pristupa logičan slijed je najnovije neosnovano uravnavanje odgovornosti Dodika i Tihića u vrednovanju stvarnih i navodnih antidejtonskih ponašanja. Silajdžić se sam stavi u suodnos sa Dodikom, mada je isto tako nekorektno mjeriti ih istim aršinom i po odnosu prema BiH i po političkoj važnosti. Dodik vlada polovinom zemlje i drži u šahu cijelu državu. Silajdžić i njegova SBiH imaju gotovo marginalan uticaj među biračima.
Još jednu krajnje zabrinjavajuću poruku uputio je Lajčak ovih dana: “U svom životu dva puta sam vidio atmosferu koju danas vidim u odnosima Sarajevo – Banja Luka. Prvi put je to bilo u odnosima Bratislava – Prag, a drugi put Podgorica – Beograd.”
Prvo, sramotno je da čovjek zadužen za očuvanje države BiH, i to u miru i komadu, kaže takvo što. Logično bi bilo da je Lajčak nakon te izjave napustio svoje funkcije. S međunarodnog pravno-političkog i geohistorijskog stanovišta ne može se mjeriti položaj BiH i RS-a sa odnosima Češka – Slovačka i Srbija – Crna Gora. Da li slučajno, prethodno je Dodik govorio o paraleli Jugoslavija – BiH, sugerišući neodrživost bh. države?
Na kraju, ako već treba staviti na dnevni red istup Silajdžića i deklaraciju SDA, onda bi jedino logično bilo da se ta pitanja razmotre u državnom parlamentu. Ovako, zasjedanje NSRS-a na te teme značilo bi novo političko suđenje BiH u RS-u.
(Oslobodjenje)
Add comment