Pokvario se gigantski akcelerator

Gigantski akcelerator izgrađen u Ženevi, koji su prije deset dana naučnici pustili u pogon kako bi eksperimentalno bio izveden "Veliki prasak" radi mogućeg objašnjenje nastanka svemira, morao je zbog oštećenja da bude isključen, saopćila je danas Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN).

Eksperti sada utvrđuju stepen oštećenja Velikog hadronskog sudarača (LHC-Large Hadron Collider), smještenog na 100 metara ispod švicarsko-francuske granice, objavile su svjetske novinske agencije.

Prema saopćenju CERN, za sada nije moguće govoriti o tačnim uzrocima kvara, ali se čini da je do njega doveo pogrešan električni spoj između dva magneta, koji je prouzrokovao gubitak helijuma neophodnog za hlađenje akceleratora.

Do takvih kvarova, kako je istaknuto, dolazi često kod raznih vrsta ubrzavača čestica, ali je u slučaju LHC to kompliciranije, jer se radi o ogromnom uređaju, smještenom u 27 kilometara dugom kružnom tunelu, koji radi maksimalne efikasnosti mora da ima toplotu blisku apsolutnoj nuli.

Otopljavanje gigantskog akceleratora, koje je neophodno radi opravke kvara, trajat će najmanje nekoliko sedmica, a poslije otklanjanja kvara uređaj će ponovo morati biti ohlađen na potrebnu temperaturu, pa se spominje pauza od dva mjeseca.

CERN je još u četvrtak saopćio da je poslije uspješnog starta akceleratora, zbog kvara na transformatoru u sistemu za hlađenje, LHC morao biti zaustavljen, ali se poslije promjene tog dijela i kasnijih dodatnih kontrola pokazalo da je problem mnogo obimniji nego što se prvobitno mislilo.

Ovaj projekt je, izgleda već na samom početku suočen sa problemima. Samo tri dana posle puštanja u pogon, hakeri su provalili u kompjuter CERN što je izazvalo zabrinutost u pogledu sigurnosti najvećeg naučnog eksperimenta u historiji.

Neki fizičari su, pak, izrazili bojazan da bi, u slučaju da nešto krene loše naučnici u CERN mogli stvoriti ‘crnu rupu’ koja će progutati Zemlju. Drugi, međutim, među kojima je i britanski astrofizičar Stiven Hoking smatraju da postoji manje od jedan posto vjerovatnoće da uređaj proizvede crne rupe, a ako nekim slučajem one i nastanu, nestat će u djeliću sekunde pre nego što naprave štetu.

U ovaj projekt vrijedan devet milijardi dolara, bilo je uključeno 7.000 fizičara.