svabo
Odbrana Momčila Krajišnika zatražila je danas od žalbenog vijeća Haškog tribunala (ICTY) da poništi prvostepenu presudu kojom je Krajišnik osuđen na 27 godina zatvora i oslobodi ga, a tužioci su tražili da kazna bude pooštrena na doživotni zatvor.
Tokom rasprave o žalbama obje strane na prvostepenu presudu, Krajišnik, koji se brani sam, uz pomoć uglednog američkog advokata Alana Deršovica (Dershowitz), tvrdio je da kao predsjednik Skupštine Republike Srpske nikada “nije želio rat” i da je, kada je do rata došlo, “učinio sve da dođe do mira”.
– Nadam se da ćete ispraviti greške pretresnog vijeća, jer ja se osjećam nesrećnim, ali se ne osjećam krivim, rekao je Krajišnik, podvlačeći da je u BiH počinjeno “mnogo zla” i da on to ne negira.
Opovrgavajući navode prvostepene presude da je bio učesnik u “zajedničkom zločinačkom poduhvatu” trajnog uklanjanja Bošnjaka i Hrvata sa velikih dijelova teritorija BiH, u cilju stvaranja srpske države, Krajišnik je naznačio da je, nasuprot tome, zalagao za provođenje Kutiljerovog mirovnog plana iz 1992., kojim bi tri naroda
u BiH dobila svoje kantone.
Tvrdio je i da je za vrijeme suđenja prvi put čuo “za patnje druge strane”, zato što je za vrijeme rata “slušao samo o patnjama Srba”.
Optužbama da se zalagao za razmjenu stanovništva, Krajišnik je suprotstavio tvrdnju da su i Srbi i Bošnjaci bježali od rata.
Zastupnik Deršovic naglasio je da je Krajišnikova uloga u zbivanjima u BiH bila isključivo politička i da se on ni u jednom govoru nije zalagao za etničko čišćenje, ratne zločine, niti pozivao na oružje, već da je, naprotiv, govorio o mirnom rješenju.
Prema Deršovicu, prvostepena presuda je neodrživa zato što je Krajišnik osuđen kao akter “zločinačkog poduhvata”, a da nije utvrđena njegova veza sa počiniocima zlodela, niti da ih je sam počinio.
Čak i da je Krajišnik zagovarao razdvajanje naroda u BiH i razmjenu stanovništva, “to samo po sebi nije kriminalni cilj zajedničkog zločinačkog poduhvata”, zato što je izrečeno u legalnom političkom
govoru, čija je sloboda zagarantovana, ocijenio je Deršovic.
Napominjući da će odbrana podnijeti “vrlo važne oslobađajuće dokaze na osnovu razgovora sa Radovanom Karadžićem” koji će u sudskom pritvoru imati Krajišnik, Deršovic je naznačio da dokazi pokazuju da Krajišnik tokom rata nije imao efektivnu kontrolu ni nad političkim organima, niti snagama bosanskih Srba.
Deršovic je Krajišnika nazvao “pregovaračem” i ocijenio da je on “optužen zato što je držao političke govore”.
Odbrana je tvrdila i da prvostepeno suđenje nije bilo pravično, budući da tadašnji branioci nisu Krajišnika zastupali na pravi način.
Nasuprot tvrdnjama odbrane, tužioci su tvrdili da je prvostepena kazna Krajišniku “neadekvatna”, s obzirom na ključnu ulogu koju je on odigrao u “zajedničkom zločinačkom poduhvatu” protjerivanja nesrba.
Prema tužiocima, “Krajišnik i Karadžić bili su dva tijela, a jedna duša” na čelu tog poduhvata, u čijem su provođenju srpske snage počinile teške zločine nad Bošnjacima i Hrvatima širom BiH.
Optužba je stoga tražila da žalbeno vijeće izrekne Krajišniku pravosnažnu kaznu doživotnog zatvora.
Vijeće sudije Fausta Pokara (Pocar), koji je i predsjednik Tribunala, odluku o žalbama donijeće naknadno.
(ONASA)
Add comment