Kozarac.ba

Dijaspora je glasačka i turistička mašinerija

Predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike prof. Emir Ramić u prvom dijelu opširnog intervjua za Sarajevo-x.com govori o problemima Bošnjačke dijaspore na američkom kontinentu.

Sve se, prema riječima gdina Ramića, može svesti na to da je vlastima i građanima BiH najbitniji novac i glasanje dijaspore. Novac stiže ali za izbore dijaspora nema interesa.

Razgovarao: Asim Bešlija

Gdine Ramiću, 350.000 Bošnjaka živi u Sjevernoj Americi i Kanadi, što je impozantna brojka. Kako bi vi danas opisali veze te dijaspore sa BiH i zbog čega su takve?

Dijaspora je rijetko bila u prilici da sem davanja matici, utiče na bilo šta u političkom, ekonomskom, kulturnom i naučnom razvoju matice, iako ona predstavlja najkompetentniju ciljnu grupu, spremnu, sposobnu i voljnu da uloži svoju emotivnu, moralnu i materijalnu komponentu u ekonomsku, pravnu, moralnu, socijalnu, kulturnu, naučnu, političku i svaku drugu revitalizaciju matice. Od toga korist može imati ne samo država BiH, već cijela Evropa i svijet. Uvažavajući značaj i mogućnosti dijaspore, država BiH stiče mogućnosti da tranzicioni proces sprovodi ne samo uz potrebnu pomoć demokratskog svijeta, već i uz pomoć koja se nudi od dijaspore. Ali dijaspora mora da osjeti da se nešto u matici promijenilo u odnosu na nju, a ne samo da se priča, a da suštinskih promjena zapravo nema. Takvo osjećanje moguće je izgraditi samo dugim, upornim i iskrenim radom. Dekreti tu ne pomažu. Ljudi iz dijaspore su čisti jer ih nije pojeo sindrom samouništenja. To je rezultat činjenice da su ljudi u dijaspori izbjegli mentalnu manipulaciju i anomalije koje su ljudi u matici stekli teškim životom i preživljavanjem svega onoga što su preturili preko glave u agresiji i genocidu.

Šta to treba dijaspori

Dijaspori treba pružiti više od uobičajenog. Potpuno je pogrešno što se u svakom pristupu dijaspori u prvi plan ističe – „potrebni ste nam“, a pod tim se uglavnom misli na novac. Tek u novije vrijeme se govori o znanju i iskustvima koje ljudi donose iz dijaspore. Dijasporu, koja se dobrovoljno i snagom svog patriotizma stavila u službu države treba uvjeriti da je dobrodošla matici. Jer od tretmana dijaspore u matici zavisi i pozicija države BiH u svijetu. Svoditi državni odnos sa dijasporom na novac i investicije je površno. Ljudi iz dijaspore se moraju osjećati ravnopravnim građanima BiH, a ne kao biznismeni koji su došli da ulože, zarade ili potroše. Institucije i građani BiH ne vide važnost dijaspore. Bošnjačka dijaspora očekuje od države BiH da Bošnjaci u dijaspori budu ravnopravni građani svoje jedine domovine, a ne njeni stranci.

Interes bošnjačke dijaspore iz Amerike i Kanade za izborni proces u BiH više je nego loš. Šta je glavna smetnja da se pobudi interes ljudi, jer je jasno da bi oni svojim glasanjem mnogo toga mogli promijeniti u zemlji, posebno u dijelovima gdje je izvršeno etničko čišćenje?

Izbori su čin na kome svaki građanin, a posebno oni iz dijaspore prezentira svoju odlučnost, istrajnost, ponos, moralni razvoj, znanje, informiranost, i odanost matici. Izborna scena spada među najvažnije, najozbiljnije i najprivlačnije scene učešća dijaspore u djelovanju vlasti, jer učešće dijaspore u kreiranju politike i funkcionisanju vlasti je znak njene državotvorne i patriotske solidarnosti. Činjenica da dijaspora na izbore izlazi u malom procentu, dovoljan je pokazatelj njene svijesti i osjećaja odgovornosti prema budućnosti BiH. Dijaspora ne koristi svoje pravo da učestvuju u kreiranju državne politike. Ona odbija obavezu da doprinosi opstanku osjećaja odgovornosti u bosanskohercegovačkom civilnom društvu. Time daje jasnu poruku neprijateljima države i društva u BiH, ideje Bosne i bosanskog duha. Istovremeno broj prijavljenih za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima je odraz rada i odnosa diplomatije prema dijaspori. Većina ambasada i konzulata ne rade ništa da budu dio dijaspore i nemaju skoro nikakvu vezu sa organizacijama u dijaspori.

Učešće na izborima i sudjelovanje u izboru budućnosti vlastite domovine, na osnovu osjećaja odgovornosti i obaveze, predstavlja odraz ljubavi prema domovini, a znamo da ljubav prema domovini predstavlja pohvalno djelo. Izbori su najuticajniji instrument koji dijaspori nudi mogućnost da svoje ideale i zahtjeve stavi u okvire izvršne vlasti i tako ih približi realizaciji. Ali, zna li dijaspora odlučivati o svojoj sudbini i sudbine svoje matice? Ko će odlučivati za dijasporu i njena vitalna pitanja? Neizlazak na izbore je jaki glas protiv budućnosti dijaspore, protiv države i društva u BiH, glas za neprijatelje Bošnjaka i BiH, glas za očuvanje paradržavnih tvorevina izniklih na rezultatima agresije i genocida, koje i dan danas truju jedinstveno državno i društveno tkivo ideje Bosne i bosanskog duha. Društva matice i dijaspore trebaju da se zamisle nad budućnošću BiH.

U izbornom procesu zakazala država

I pored propusta u izbornom procesu kao što su: zašto se dijaspora mora registrovati svaki put za izbore?, zašto je rok za registraciju bio kratak?, zašto pored CIPS lične karte, vozačke dozvole i bh. pasoša i rodni list bez obzira na datum vađenja nije važeći dokument?, glavni propust je nedostatak svijesti da su izbori dozivanje bošnjačke svijesti za nacionalne, duhovne, državotvorne i teritorijalne vrijednosti na kojima se treba graditi bošnjačka i bosanskohercegovačka budućnost. Sudjelovanje u političkom procesu i doprinos općem dobru osnovano je pravo i dužnost dijaspore. Temeljni način ostvarivanja toga prava i dužnosti je izlazak na izbore, kao poseban zahtjev patriotske ljubavi prema domovini koja se baš sada suočava sa izazovima povijesnog iskoraka ka jačanju države i društva. Tko ne izvršava tu dužnost, neodgovorno prepušta drugima da odlučuju o pitanjima koja se tiču dijaspore, Bošnjaka i BiH. I ako je postignut mali napredak u odnosu na izbore 2006. godine, razočarani smo u konačne rezultate i broj registriranih glasača iz dijaspore za predstojeće lokalne izbore. Ovi rezultati pokazuju žalosnu sliku odnosa unutar dijaspore i dijaspore prema matici, ali i nemaran odnos bosanskohercegovačke vlasti prema dijaspori. Nijedan opravdan zahtjev dijaspore nije ispoštovan od strane političkih organa u BiH. S druge strane razjedinjena dijaspora je nemarna prema izbornom pravu i obavezi da svojim glasom mijenja već ustaljeno mišljenje političkog establišmenta u matici o dijaspori kao glasačkoj i turističkoj mašineriji.

Vjerski i politički lideri vas povremeno posjete, ima li ste takvih posjeta prošle godine. Je li bilo kakvih konkretnih rezultata tih posjeta, početka nekih procesa saradnje i slično?

Politika je rad za opće dobro i kao takva predstavlja časno i prijeko potrebno služenje zajednici. Veličina ljudi koji se bave politikom kao i njihova iskrena ljubav prema narodu i domovini očituju se na poseban način poslije izbora u izvršavanju zadanih obećanja od onih koji su pobijedili, i u časnom prihvaćanju poraza od strane onih koji su izgubili. Služenje narodu i domovini i jednima i drugima je zajednička obaveza i opće dobro, uvijek iznad privatnoga i stranačkog interesa. Političari ne mogu i ne smiju čekati da im potencijalni glas dođe iz dijaspore na koljena. Političari treba da se bore za svoje glasače, da trče za njima, da dijaspori u direktnom kontaktu sa njom prezentiraju svoje političke programe. Svake godine KBSA na Susrete Bošnjaka Sjeverne Amerike pozove istaknute političke, duhovne, kulturne i naučne lidere iz BiH. Razmjene se mišljenja o mnogim važnim stvarima ali nema pomaka kako prema zahtjevima dijaspore, tako i u oblasti saradnje dijaspore i matice.
S obzirom na veze takve kakve jesu između BiH i njene dijaspore, koliko je ozbiljan problem asimilacije posebno zbog skoro nepostojanja nastave na bosanskom jeziku?

Prvog maja 2006. godine navršilo se tačno stotinu godina od kako je utemeljena prva bošnjačka nacionalna organizacija u Sjevernoj Americi pod imenom Uzajamno potpomagajuće muslimansko društvo Dzemijetul Hajrije Chicago. Kroz cijelo stoljeće u kojem je ovo udruženje iz Chicaga doživjelo svoju evoluciju i brojne transformacije možemo reći da je očuvalo do današnjeg dana i ostavilo Bošnjacima Sjeverne Amerike u nasljeđe svih pet elemenata specifičnog bošnjačkog nacionalnog bića: bošnjaštvo, islam, bosanski jezik, bošnjačku kulturu, tradiciju i običaje. Na ovaj način kao nacija kroz cio jedan vijek Bošnjaci Sjeverne Amerike su očuvali svoju posebnost i oduprli se negativnoj asimilaciji koja je tako snažno izražena u američkom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku. Tokom stogodišnje evolucije preko različitih oblika bošnjačkog organizovanja počev od Dzemijetul Hajrije u Chicagu koja je je iznjedrila Bosansko-američku kuturnu asocijaciju {BACA} pa do KBSA, kroz očuvanje, jačanje i prezentiranje svih vrijednosti bošnjačkog nacionalnog bića na najbolji način su nabrojane organizacije i mnoge druge bile ambasadori vrijednosti, dometa i dostignuća Bošnjaka i bošnjaštva u Sjevernoj Americi. Istovremeno su one promovirale pozitvni oblik integracije, to jest stepen pozitivnog uklopljenja bošnjačke zajednice u američki Melting pot i kanadski Kulturni mozaik. Bošnjačke organizacije su svojim djelovanjem jasno pokazale još jednu vrijednost bošnjačke dijaspore Sjeverne Amerike. Kroz cijelo proteklo stoljeće Bošnjaci Sjeverne Amerike su ostali vjerni jedinstvenoj, nezavisnoj, demokratskoj, tolerantnoj državi BiH i otvorenom, slobodnom civilnom društvu, u kojima svaki narod i građanin uživa jednakopravnost, mir, slobodu. One su svojim djelovanjem širile istinu o događajima u BiH tokom posljednje decenije 20. vijeka u ime postizanja pravde za sve žrtve agresije i genocida, tih strašnih zločina protov čovječnosti, mira i slobode u Evropi i svijetu.

Raste broj Bošnjaka u Americi

Polazeći od toga da bez svijesti o pripadnosti bošnjačkom etnosu svaki Bošnjak – pojedinac, po dolasku u američki Melting pot i kanadski Kulturni mozaik se nalazi pred iskušenjem gubitka svoga nacionalnog identiteta što ima višestruke negativne ljudske i egzistencijalne reperkusije, potrebi svijesti o nacionalnoj posebnosti, sjevernoameričke Bošnjake je motiviralo da se udruže i izgrade nacionalnu instituciju koja će čuvati i jačati zajedničke bošnjačke vrijednosti: naciju, vjeru, jezik, tradiciju, običaje i kulturu. Tako je rođen KBSA. Bez identiteta Bošnjaci su bezlična amorfna masa koju svako može oblikovati po svome nahođenju, po svojim potrebama i ciljevima, po svojim interesima. KBSA se pokušava tome organizovano suprostaviti.
Temeljac organiziranom, institucionalnom i stepenovanom organizovanju Bošnjaka na prostorima Sjeverne Amerike udaren je sa KBSA. Rastući broj Bošnjaka u Sjevernoj Americi prati i rast njihovih nacionalnih, patriotskih i vjerskih potreba i zahtjeva. Potrebe za odbranom i jačanjem svih komponenti bošnjačkog bića i svih pozitivnih vrijednosti multidimenzionalnog bh. društva i države u Sjevernoj Americi ne mogu ostaviti KBSA po strani. To je izazov na koji on svojim intelektualnim potencijalima, bar donekle, i sada može odgovoriti, ali i prilika za koju se treba dodatno osposobiti. Prvi korak, po meni, bio bi da se KBSA adekvatno predstavi sjevernoameričkim Bošnjacima kao njihov štit od svih aspekata negativne asimilacije u američki Melting pot i kanadski Kulturni mozaik. Da Bošnjaci znaju čime raspolažu i na koje zahtjeve realno KBSA može odgovoriti. Zatim da KBSA predstavi Bošnjake i BiH u američkom i kanadskom društvu i na kraju KBSA i Bošnjaci moraju naći snage da pobjede unutarnacionalne podjele i mržnju koje im zamagljuju um. Danas postoje samo dvije tačke mogućega progresa Bošnjaka; prva, unutarbošnjački dijalog, ljudski, znanstveni, za koji je svaki onaj ko se humanim bićem ćuti i, druga, sukob unutar bošnjačkog bića za što je svaki onaj u čijem tijelu animalna narav čuči. U prvo KBSA može uložiti pamet, mudrost, razboritost, uvažavanje drugog i lijepu riječ, a u drugo dovu: Bože! uputi ih, jer ne znaju! Željeli su nas prikazati ne onakvim kakvi jesmo, već kakve su nas trebali za metu. I danas smo svjedoci da oni najmoćniji i najglasniji nemaju hrabrosti da stvari nazovu pravim imenom. KBSA treba širiti istinu i Bošnjacima i BiH.

Snažan otpor asimilaciji

Živimo u dinamičnom vremenu u kome KBSA mora prihvatiti ritam bržih promjena nego što je to bilo ranije. KBSA sada samo pokušava da održi korak. Za sada to uspijeva. Iskustvo stečeno tokom dosadašnjeg rada KBSA poslužiće nam da izvršimo potrebne, ne samo formalne promjene i potpunije odgovorimo na zahtjeve Bošnjaka u Sjevernoj Americi.

Stradanje materijalne i biološke osnove bošnjačkog naroda je neosporna činjenica. Gubici Bošnjaka samo tokom zadnje agresije i genocida su 10% populacije, polovina preostalog stanovništva je protjerana iz vlastite zemlje diljem svijeta, a ostatak se nalazi na četvrtini teritorije BiH. Veliki dijelovi bošnjačkog naroda su u nezavidnom političkom, ekonomskom i kulturnom položaju i okruženju, bez mogućnosti neposredne povezanosti s maticom. Razorenost bošnjačkih materjalnih i kulturnih dobara je ogromna. Preduvjet za biološki, ekonomski i teritorijalni oporavak Bošnjaka jeste jačanje njihove svijesti i duha. Unutar bošnjačkog naroda nema intelektualne snage koja bi odredila osnovna načela bošnjačke opstojnosti, strategiju nacionalnog razvoja na bazi realne analize nacionalnog stanja. Razlog za to je nedostatak političkog prostora za razvoj kulture tolerancije i dijaloga unutar kojih neslaganja ideja ne znače lična neslaganja. Bošnjacima treba uvezanost na principu jednakih mogućnosti za sve. Rastući broj Bošnjaka u dijaspori prati i rast njihovih nacionalnih, patriotskih i vjerskih potreba i zahtjeva. Potrebe za odbranom i jačanjem svih komponenti bošnjačkog bića i svih pozitivnih vrijednosti multidimenzionalnog bh društva i države u dijaspori je izazov na koji KBSA odgovara otvaranjem procesa za formiranje Kongresa Bošnjaka svijeta. Kongres Bošnjaka svijeta kao međunarodna neprofitna, nevladina i nestranačka organizacija, ima za cilj okupljati i povezivati Bošnjake i bošnjačke organizacije i zajednice izvan BiH i tako stvarati uvjete njihovog uspješnijeg djelovanja za interese BiH i Bošnjaka. On djeluje na prezentiranju i povezivanju svekolike bošnjačke baštine, historije, kulture, tradicije, jezika i duhovnosti u velikoj porodici naroda svijeta. Istovremeno prezentira najbolje vrijednosti multidimenzionalnog bosanskohercegovačkog društva i države u prodici država svijeta.

Kao krovna organizacija dijaspore u tom dijelu svijeta, imate li podatke i pratite li statistiku o kretanjima naših građana? Koliko ih se vratilo u BiH, koliko je novopridošlih, koliko je ljudi odselilo u druge zemlje.

KBSA nema tačne podatke o broju građana BiH van matice. Mi se služimo podacima dobivenim od institucija BiH koji kažu da više od 1,3 milona građana BiH živi u dijaspori. Kada je u pitanju Sjeverna Amerika i posebno Bošnjaci, KBSA operiše sa brojkom od oko 350.000 sjevernoameričkih Bošnjaka, od čega oko 300.000 američkih i oko 50.000 kanadskih Bošnjaka. Prema procjeni KBSA više od 80 % od naznačenog broja sjevernoameričkih Bošnjaka su protjerani iz BiH kao rezultat agresije i zločina genocida.

 

(Sarajevo-x)

Dodaj komentar

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.