Kozarac.ba

Ričard Holbruk, tvorac Dejtonskog sporazuma

Postoje dva limita unutar kojih se može kreirati politički život u Bosni i Hercegovini – nema prava na secesiju i ne može se napraviti unitarna država, poručio je Ričard Holbruk u susretu sa bosanskohercegovačkim novinarima tokom kratke posjete Sarajevu. 

Tvorac Dejtonskog sporazuma, podsjećajući da su se s time svi složili još u Dejtonu, kaže: “Sramota je što to uopšte moramo reći nakon dvanaest godina od Dejtona, jer je to bilo očigledno i onda, i ništa se od tada nije promijenilo.”

Na pitanje šta je, po njemu, sada najbolja formula za BiH, kada je jasno da Dejton umnogome koči napredak naše zemlje, Holbruk kaže:

“Tačno je da ima mnogo stvari koje su loše u Dejtonskom sporazumu, i on se može popravljati, ali mijenjati fundamentalne stvari u njemu je rizično. Kada sam prvi put bio u Holiday Innu 1992. godine, nije izgledao ovako. Želite da opet izgleda onako? Ovaj hotel je simbol progresa u ovoj zemlji, to trebate u cijeloj zemlji. Ukoliko otvorite pitanja koja mijenjaju politički sistem – u velikom ste riziku. Znao sam i onda kada se Dejton potpisivao da ima mnogo manjkavosti, kako je i sam predsjednik Izetbegović kazao: “Ovo nije najbolji dogovor, ali mi trebamo mir.” Usvojili ste sada reformu policije – ni to nije savršen dogovor, ali BiH s njime može krenuti naprijed prema EU. Zar nije bolje pomjerati se naprijed? Naravno da jeste! Neki ljudi ovdje kažu – sporazum nije dobar, nećemo ga prihvatiti. To je šteta, zašto oni to rade? Zato što je to politika, ali je interes cijele BiH da ide prema EU, a popravci mogu doći poslije.”

Postoje dva limita unutar kojih se može kreirati politički život u Bosni i Hercegovini – nema prava na secesiju i ne može se napraviti unitarna država, poručio je Ričard Holbruk u susretu sa bosanskohercegovačkim novinarima tokom kratke posjete Sarajevu. 

Tvorac Dejtonskog sporazuma, podsjećajući da su se s time svi složili još u Dejtonu, kaže: “Sramota je što to uopšte moramo reći nakon dvanaest godina od Dejtona, jer je to bilo očigledno i onda, i ništa se od tada nije promijenilo.”

BiH nije Kosovo

Na pitanje šta je, po njemu, sada najbolja formula za BiH, kada je jasno da Dejton umnogome koči napredak naše zemlje, Holbruk kaže:

“Tačno je da ima mnogo stvari koje su loše u Dejtonskom sporazumu, i on se može popravljati, ali mijenjati fundamentalne stvari u njemu je rizično. Kada sam prvi put bio u Holiday Innu 1992. godine, nije izgledao ovako. Želite da opet izgleda onako? Ovaj hotel je simbol progresa u ovoj zemlji, to trebate u cijeloj zemlji. Ukoliko otvorite pitanja koja mijenjaju politički sistem – u velikom ste riziku. Znao sam i onda kada se Dejton potpisivao da ima mnogo manjkavosti, kako je i sam predsjednik Izetbegović kazao: “Ovo nije najbolji dogovor, ali mi trebamo mir.” Usvojili ste sada reformu policije – ni to nije savršen dogovor, ali BiH s njime može krenuti naprijed prema EU. Zar nije bolje pomjerati se naprijed? Naravno da jeste! Neki ljudi ovdje kažu – sporazum nije dobar, nećemo ga prihvatiti. To je šteta, zašto oni to rade? Zato što je to politika, ali je interes cijele bih da ide prema EU, a popravci mogu doći poslije.”

Američki diplomat na pitanje šta bi sugerisao bh. Hrvatima, koji su nezadovoljni svojom ustavnom pozicijom, odgovara:

 “Svi su, izgleda, pomalo nezadovoljni, jer u BiH imate tri etničke grupe koje moraju živjeti zajedno. Ovo nije etnički čista zemlja, poput Kosova, gdje imate više od 90 posto etnički čistu grupaciju, njihov zadatak sada je da štite manjine, srpsku naročito. U BiH nije takva situacija, niko nema čak ni 50-postotnu većinu.  Razumijem hrvatsku poziciju, čak i nastojanja onih koji žele uzeti dio Hercegovine i “odvesti“ je u Hrvatsku, ali imate i Srbe koji žele Republiku Srpsku odvesti u Srbiju i tako dalje…

Treći entitet – raspad države

Ali to je ono zbog čega je bio rat ovdje, zapravo više ratova, u Mostaru, Sarajevu, pa i Slavoniji, ili Kosovu… Svi ti ratovi su gotovi, ljudi sada moraju raditi zajedno, uspostavljena je ekonomska saradnja, ali ima i mnogo političke tenzije – to je politika, ali bolja je od rata.

Što se ustavnog položaja Hrvata tiče, predsjednik Tuđman je u Dejtonu dobio sve što je želio, razgovarati sada o separatizmu, znači samo opasnost od novog rata, a to ne želimo.

Pitanje Hrvata je uređeno još 1994. godine, prije Dejtona, zašto ga sad otvarati ponovo? Hrvati su potpisali tada sporazum o Federaciji, ako se sada žele boriti za treći entitet, to je njihova stvar. Ovo je demokratija, mogu se zalagati za što god žele, ali ako stvorite treći entitet ovdje – to će  rastrgati ovu zemlju na dijelove. S druge strane, prava Hrvata ovdje moraju biti poštovana.”

Holbruk kaže da je često, pokušavajući objasniti situaciju u BiH, govorio da neki političari ovdje, baš kao i u Americi, igraju na istu kartu podjele, samo ono što je u SAD-u rasna podjela, ovdje je etnička.

“Razlike između takvih nastojanja u suštini ne postoje. Znate šta me ovdje zapravo najviše uznemiruje? Sad ću vas možda iznenaditi: to je odvojeni školski sistem – imate tri različita. Za dvadeset godina odrast će nova generacija uz tri različite istorije, a to vodi u novi konflikt. Čini mi se da niko ovdje tome ne poklanja dovoljno pažnje. To je sistem za buduću tragediju. Vi ste narod sa komplikovanom istorijom, imate iste korijene, istorija je neke ljude odvela u jednu religiju, druge u drugu… a te religije su postale moćan instrument političke organizacije. Ali morate živjeti zajedno. Zato učenje različite istorije nije u interesu bosanskohercegovačkog naroda“, upozorava tvorac Dejtonskog sporazuma.

 

(Oslobodjenje)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.