Kozarac.ba

Pri kraju istraga za Korićanske stijene

Javnost će se uskoro uvjeriti da Tužilaštvo BiH ne bježi od krupnih predmeta ratnih zločina, izjavio je Milorad Barašin, novoimenovani v.d. glavnog tužioca BiH.

“Mogu vam reći da je prošle godine za ratne zločine saslušano na hiljade svjedoka. To je dragocjen materijal i u skoroj budućnosti rezultati tih aktivnosti izbiće na površinu”, kaže Barašin u intervjuu za “Nezavisne”.

 

Prema njegovim riječima, situacija s određivanjem prioriteta u radu na predmetima ratnih zločina biće jasnija kada bude napravljen katalog ovih predmeta za cijelu zemlju.

NN: Koje su najveće poteškoće u radu Tužilaštva BiH, posebno u predmetima ratnih zločina na kojima radite oko godinu?

BARAŠIN: Kada je riječ o predmetima ratnih zločina, glavne poteškoće su raseljenost svjedoka i nedostatak dokaza, jer se radi o zločinima koji su počinjeni prije 13 ili 15 godina. Mnogi od svjedoka ne žele da evociraju uspomene na sve što se dešavalo. Suživot na ovim prostorima čini da mnogi i ne žele da pričaju o onom šta su preživjeli. Problem je i u nepostojanju jedinstvenog arhiva oružanih snaga i policijskih struktura, a neki materijali su i u susjednim zemljama. Dio dokumentacije koja je izuzeta odmah posije potpisivanja Dejtonskog sporazuma je u Haškom tribualu.

NN: Zar Vam ta dokumentacija nije na raspolaganju?

BARAŠIN: Jeste, ali postoji procedura koja odugovlači pribavljanje tih dokaza.

NN: Kako birate predmete na kojima ćete raditi? Da li kako SIPA nekog uhapsi – tako i otvarate istragu?

BARAŠIN: Ne. Trenutno učestvujemo u izradi državne strategije. Prioritete bira kolegij Odjela, na čelu s rukovodiocem, a na osnovu pravila. Svi koji su osumnjičeni u ovom tužilaštvu biće procesuirani.

NN: Da li će zaista to biti moguće, s obzirom da su podnesene prijave protiv više hiljade lica?

BARAŠIN: Mora biti izvršena inventura predmeta. Biće urađena baza podataka za cijelu zemlju. To će biti katalog svih predemta ratnih zločina. Nisu sve prijave samo u Tužilaštvu BiH, nego i u nižim sudovima u entitetima. Osim toga, mnogi tek sad prijavljuju određene događaje, dolazi se do određenih podataka. Međutim, tužioci i svi istražioci moraju uzeti zakon u svoje ruke, postoji i naredba o obustavi istrage, koja može biti ponovo otvorena ako se dođe do dokaza.

NN: Da li će biti intenziviran rad u predmetima ratnih zločina?

BARAŠIN: Ovo tužilaštvo je nastalo praktično s ledine, jer su na početku radila četiri tužioca i deset radnika. Sada je ovo ogromna institucija, sa 123 zaposlena. Sve do sada urađeno je zahvaljujući glavnom tužiocu Marinku Jurčeviću, koji je trenutno spriječen da obavlja tu dužnost. Odjeljenje za ratne zločine, koje je počelo s radom u martu 2005. godine, sada ima 19 tužilaca i u ovoj godni biće podignut veći broj optužnica. Ako svaki tužilac podigne u prosjeku tri optužnice, godišnje ćemo imati šezdesetak optužnica. Mogu vam reći da je prošle godine za ratne zločine saslušano na hiljade svjedoka. To je dragocjen materijal i u skoroj budućnosti rezultati tih aktivnosti izbiće na površinu.

NN: U javnosti se ipak često ističu istrage koje nikako da rezultiraju optužnicama. Recimo, istrage protiv generala Atifa Dudakovića, o logoru “Silos”, Korićanskim stijenama, Dobrovoljačkoj ulici, Bugojnu, Posavini…

BARAŠIN: Sve su to zločini koje istražujemo i za njih će neko odgovarati. Za Korićanske stijene se istraga privodi kraju. Znam da novinu prodaje brza informacija, ali znate da ne smijem ništa reći dok ne bude podignuta optužnica.

NN: Da li mislite da se nerijetko bavite lakšim predmetima?

BARAŠIN: Evo, ja sam podigao tri po mojoj ocjeni lakše optužnice. Ali one su proistekle iz jednog teškog premeta na kojem radim. Jednostavno ne mogu odbaciti ni takve predmete.

NN: Ali zar niste mogli lakše slučajeve prepustiti nižim sudovima?

BARAŠIN: O tome konačnu odluku donosi sud. Htio sam jedan od tih lakših predmeta delegirati na niži nivo, ali je Sud BiH odbio moj prijedlog.

NN: Ipak, u javnosti vlada mišljenje da krupni predmeti nikako da dođu na red?

BARAŠIN: Znam da javnost tako razmišlja. Ne volim se vezati rokovima, ali uskoro će se ta percepcija promijeniti.

NN: S druge strane, Odjeljenje za finansijski i organizovani kriminal često optužuje visoke funkcionere i zvaničnike u BiH, ali su presude bile oslobađajuće, ili je od teških optužbi dokazivana samo zloupotreba položaja, za šta su opet nadležni niži sudovi?

BARAŠANIN: Vidite, kako sam do sada bio tužilac u Odjeljenju za ratne zločine, nisam upućen u detalje rada Posebnog odjeljenja za organizovani kriminal. Međutim, morate imati u vidu da je organizovani kriminal s pravnog aspekta izuzetno teško dokazati. Svjedoci na sve načine pokušavaju da izbjegnu svjedočenje, jer neće nikome da se zamjeraju. Mi pravnici ne možemo baratati konstrukcijama “priča se”, “pretpostavlja se” i slično. Kažemo da moramo prikupiti ne 100 odsto, već kako u šali kažemo 140 odsto dokaza da je neko kriv.

NN: Kakvu saradnju imate sa Sudom BiH?

BARAŠIN: U posljednje vrijeme izraženi su napadi na tužioce i tužilačku organizaciju, a posebno na Tužilaštvo BiH, jer se ova institucija uhvatila u borbu sa svim oblicima kriminala. Da bi tužilaštva i tužioci mogli kvalitetno procesuirati sve predmete pred nadležnim sudovima, moraju imati podršku cjelokupne društvene zajednice. Zamolio bih i sudove i sudije da poštuju načelo jednakosti stranaka pred sudom.

NN: Kako komentarišete prepirke na relaciji sud, tužilaštvo, policija u prebacivanju odgovornosti u borbi protiv kriminala?

BARAŠIN: Ti sukobi ne vode dobrim rezultatima. Mnogi pogrešno tumače novu ulogu tužioca i policijskog istražitelja. Zbog toga imamo slučajeve pasivnosti policije, koja za svaki potez očekuje naredbu tužioca i zapostavlja svoju istraživačku kreativnosti. Da bi bio dobar policijski istražilac, mora da se uhvati u koštac s borbom i dokumentovanjem krivičnih djela na terenu. Tužilac i istražilac moraju biti na stalnoj vezi, ali neće tužilac stalno biti na terenu i vršiti operativne poslove. Imamo više raznih agencija, ali je potrebna reforma policije, koja mora biti uvezana, htjeli mi to ili ne. Njihove akcije i istrage moraju biti sinhronizovane, a ne da se za određene radnje traži masa dopisa, dok osumnjičeni idu korak ispred nas.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.