Kozarac.ba

Evropa u strahu od “domino efekta”

Dio evropskih država koje su i same suočene s težnjama pokrajina za odcjepljenje, strahuju da bi proglašenje neovisnosti Kosova moglo izazvati “domino efekt”. Te države, Španjolska i Kipar, najavile su da neće priznati novu državu na Balkanu.

Svoj stav vlada u Madridu opravdava službenim razlozima kao što su nestabilnost Balkana i kršenje međunarodnog prava, te ističe da Europi nije postignut konsenzus o priznavanju Kosova.

 

No austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik najavljuje  da će njezina zemlja u internoj raspravi Europske unije o Kosovu u ponedjeljak aktivno raditi na postizanju što je moguće šireg konsenzusa.

Ono što Madrid službeno ne želi kazati su strahovanja da bi kosovski presedan mogle slijediti njezine autonomne regije Baskija i Katalonija.

Upravo se  Baskijska separatistička organizacija ETA u siječnju  poslužila kosovskim primjerom kad je istaknula da njezina oružana borba za neovisnost s 800 žrtava u 40 godina koliko je vršila atentate na španjolske dužnosnike, nije “utopija”.

Španjolski ministar obrane Jose Antonio Alonso kazao je da njegova  vlada “ne prihvaća jednostrane izjave o neovisnosti”, te da je  stanje na Balkanu “specifično” i ne “može se primijeniti ni na jednu drugu zemlju EU, a još manje na Španjolsku”.

Specifično kosovskog pitanja naglašava i Grčka strahujući kako bi se  kosovski presedan mogao odraziti na Cipar, otok podijeljen između ciparskih Turaka i Grka.

“Morat ćemo pričekati da vidimo što će se dogoditi u regiji i učiniti apsolutno sve  … da se taj model ne imitira, bez obzira što se dogodi na Kosovu, koje je slučaj sui generis”, kazala je ministrica vanjskih poslova Grčke Dora Bakoyannis.

Stručnjak Jean-Yves Camus  s Instituta za međunarodne i strategijske odnose upozorava da kosovsko priznanje ruši “gotovo dogmu  o nedodirljivosti granica, koja je na snazi od Drugog svjetskog rata”.

To ide u prilog “pokreta koji žele  ponovo iscrtati kartu Europe na temelju etničkih, lingvističkih i kulturnih kriterija”, kaže Camus.

Na tom tragu je i poruka belgijske Nacionalističke stranke NVA (Novi savez flamanca)  koja ističe da je “bitno pravo naroda na samoodređenje” i poziva Belgiju da podupre neovisnost Kosova, čemu se protive Valonci (frankofoni),  strahujući od “domino efekta”.

Napose krhko područje je prostor bivšeg Sovjetskog Saveza,  koje obiluje bivšim autonomnim oblastima, danas u sastavu samostalnih država nastalih nakon raspada glomazne komunističke države.

Razlozi ruskog protivljenja kosovskoj neovisnosti zacijelo ne leže samo u  tradicionalnom savezništvu sa Srbijom već i želji da se izbjegne prelijevanje kosovskog presedana na područje bivšeg SSSR-a, poglavito na eksplozivni Kavkaz gdje su Rusi 90-ih godina dvaput ratovali protiv čečenskih boraca za neovisnost.

Rusija zauzvrat podupire pokrajinu Abahaziju koja uz pomoć Moskve funkcionira kao neovisna država, iako joj to službeno ne priznaje ni Moskva. Abhazija nestrpljivo očekuje proglašenje neovisnosti Kosova nadajući se logikom “domino efekta” i sama dobiti  međunarodno priznanje.

U Gruziji postoji i Južna Osetija, koja bi također mogla zahtijevati neovisnost, a u Moldaviji se tome nada Pridnjestrovlje.

Osim regija koje agresivno teže odcjepljenju,  u Europi ima i onih  koje idu isključivo mirnim putem, poput Škotske koja ima pokrajinsku vladu od 2007. i sprema se 2010. organizirati referendum o neovisnosti.

Škotski premijer Alex Salmand savjetuje svima da “svoje ciljeve ostvaruju demokratskim i potpuno mirnim sredstvima”.

(FENA)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.