Sedam dana prije isteka roka za potpisivanje sporazuma o reformi policije koji je prezentirao političarima u Bosni i Hercegovini, visoki predstavnik Miroslav Lajčak, izrazio je duboku zabrinutost situacijom u kojoj političari i dalje odbijaju ponuđeno i bave se tumačenjem tri evropska principa, umjesto da na stol stave konkretne prijedloge koji bi vodili ka izlazu iz pat pozicije u kojoj se nalazi ovo, kako je kazao, tehničko pitanje od marta ove godine.
Lajčak je, u nedjelju, gostujući na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 u Sarajevu, kazao kako nema namjeru odlukom nametnuti sporazum o reformi policije, jer on i međunarodna zajednica, koja nikad nije bila jedinstvenija nego u ovom pitanju, traže od političara da preuzmu odgovornost za sudbinu zemlje, umjesto što drže lekcije međunarodnim predstavnicima.
“Budućnost Bosne i Hercegovine ne zavisi od boje policijske uniforme, ali zavisi od toga hoće li ova zemlja postati dio evropskih integracija”, kazao je Lajčak.
On je ponovio da prijedlog sporazuma o policijskoj reformi počiva na tri evropska principa čiji je jedini i posljednji tumač Oli Ren, sekretar EU za proširenje, i da se tim pitanjem domaći političari moraju prestati baviti. Naglasio je da je potrebno da taj sporazum prihvate tri parlamenta u BiH, kako bi se pitanje reforme policije, koje jeste tehničko, ali i uvjet za potpisivanje Sporazuma o stablilizaciji i asocijaciji, riješilo i krenulo u naredne, strateške reforme, kao što je ustavna.
“Moj prijedlog predviđa jednu funkcionalnu policiju, prelazak nadležnosti na državni nivo i zajednički budžet. I to nije preambula novog ustava Bosne i Hercegovine”, naglasio je Lajčak.
Po njegovim riječima, Bosna i Hercegovina ima niz problema, ali je nemoguće sve staviti u jedan koš ili jedan politički sporazum.
“To bi bio put koji bi vodio u katastrofu”, kazao je visoki predstavnik u BiH, te dodao da je zabrinut činjenicom da političari koji žele da BiH vode u Evropu odbijaju da slušaju stavove drugih građana i pripadnika drugih nacionalnosti, kao i time da se sve svodi na stav: ili smo mi žrtve, ili ste vi protiv nas.
“Stvaranje imidža žrtve u jednom narodu je u kontrastu sa multietničnom državom. Ako bismo to prihvatili, onda bismo po definiciji izgubili tezu o multietničnosti države i imali bismo diskriminaciju”, kazao je Lajčak.
Dodao je da kad pogleda kroz svoj prozor van, ne vidi žrtve, nego ljude koji žele da žive dobro.
On je zatim pojasnio da to ne znači da ne poštuje žrtve rata, posebno genocida, nego da je protiv korištenja žrtve kao političke karte svaki put kada nestanu argumenti.
U slučaju postizanja dogovora o reformi policije, smatra Lajčak, doći će do otvaranja puta ka potpisivanju Sporazuma o asocijaciji i stabilizaciji, zaustavit će se negativni trend BiH i otvoriti put ka ustavnoj reformi. Odbijanje njegovog prijedloga značilo bi ne samo odbijanje evropske budućnosti, nego i direktan izazov međunarodnoj zajednici. Takav scenarij doveo bi do konkretnih posljedica, uključujući finansijski rejting zemlje, dok bi odgovorni za to snosili posljedice, upozorio je Lajčak.
Govoreći o neradu političara, Lajčak je bio i konkretan, iznijevši primjer državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice Safeta Halilovića za kojeg je kazao kako za godinu nijednom nije sazvao državnu Komisiju za povratak izbjeglica i raseljenih lica.
“Iako taj ministar za to prima plaću i pripada stranci koja se zalaže za povratak,” napomenuo je.
Lajčak je pritom odbio svaku vezu između rješavanja statusa Kosova i reforme policije u BiH.
“Ja se ne krijem iza Kosova kao neki političari ovdje”, naglasio je.
Add comment