Kozarac.ba

Primicanje Lajčaku


Razgovori o reformi policije koji traju godinama pokazuju i dokazuju da dejtonska Bosna i Hercegovina, kao rezultat i posljedica agresije, predstavlja neostvarivu i neodrživu državnu zajednicu njenih naroda i građana.

Dejton je priznao rezultate sile i agresije i BiH podijelio na dva dijela ”“ na Republiku Srpsku kojoj je pripala gotovo polovina državne teritorije i u kojoj srpski narod ima apsolutnu dominaciju, i na Federaciju u kojoj se Bošnjaci i Hrvati guraju na nedefiniran način. Svi pokušaji da se unutarnji odnosi u nakaradnoj dejtonskoj BiH urede tako da ona može funkcionirati kao država, završavaju ”“ u jarku. Međunarodna zajednica je i poslije Dejtona domaćim političkim moćnicima nametnula sva rješenja koja su se odnosila na kakvo-takvo očuvanje i održavanje cjelovite multietničke države. Ali kad je na red došla i policija, pokazalo se da vladajuće nacionalne stranke ne žele jedinstvenu državnu instituciju.

Međunarodna zajednica im je, u naletu, nametnula zajedničku vojsku i ona je danas pod kontrolom NATO pakta. Ukoliko bi došlo do novih međunacionalnih ratnih sukoba na ovim prostorima, ni jedna nacionalna stran(k)a ne može računati na vojsku kao na svoju. Ostaje, dakle, policija kao jedina sila za eventualni sljedeći rat. I zbog toga se oko reforme policije i vodi ovako žestoka borba.

Milorad Dodik je, kao neprikosnoveni vladar Republike Srpske i sljedbenik politike Radovana Karadžića o podjeli BiH najveći protivnik objedinjavanja policije na državnom nivou. Jer, ako bi se još i policija ujedinila, i to pod kontrolom međunarodne zajednice, on bi ostao bez vojne moći koja bi mogla silom očuvati Republiku Srpsku, odvojiti je od BiH i pripojiti Srbiji. I u tome se sastoji sva njegova politička filozofija koja se odnosi na reformu policije i na sudbinu BiH.

Naravno, i sve druge nacional-separatističke snage u policiji vide svoju šansu. Hrvatske nacionalne stranke se ponašaju vrlo mudro. Prepuštaju Dodiku da on obavi glavni dio posla oko podjele BiH ”“ da ne dozvoli ujediniti policiju i da se u njihovo ime izbori za treći entitet s hrvatskom većinom. Lajčakovu ponudu ne odbacuju kao moguće rješenje. I to bi bilo to.

Bošnjački politički lideri su svjesni činjenice da bi podjela policije na etničkoj osnovi i treći entitet predstavljali konačnu podjelu BiH koja bi bošnjački narod izjednačila s palestinskim. Ali, ne treba pri tome zanemariti ni činjenicu da i među Bošnjacima ima i onih koji priželjkuju ”fildžan državu “, bez obzira na posljedice.

Posljednje izjave lidera političkih stranaka koji će i odlučivati o reformi policije i o prijedlogu visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, a koji su ga u startu bespogovorno odbacivali ”“ Dodika, Silajdžića, Tihića ”“ upućuju na zaključak da se svi oni pomalo primiču Lajčakovom prijedlogu.

Svi se, na neki način, slažu da taj prijedlog, ipak, predstavlja neku vrstu kompromisa koji može dovesti do općeprihvatljivog rješenja i stoga treba i očekivati neku vrstu ”“ nagodbe. Da ne bi došlo do sankcija međunarodne zajednice za one koji Lajčakov model reforme policije odbiju.

I to će tako biti sve dok na djelu bude dominantna ideja o podjeli BiH, i dok iza leđa bude stajala mapa na kojoj je Bosna i Hercegovina podijeljena na tri dijela, kao što danas stoji.

Piše: Mirko Å agolj ;(Oslobodjenje)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.