Ovo je ključni trenutak za historiju Evrope i svijeta

Posljednjih dana mnogo se govori o “ruskom pitanju” i američkom raketnom štitu. Dok je stav zapada i zapadnih medija poznat, malo segovori o pisanjima ruske štampe.

Zato ne treba nas čuditi totalno oprečan stav kolumniste ruske Pravde, Timothyja Bancrofta – Hincheyja, koji prenosimo.

 

Gdje je istina u svemu?

Možda bi je trebalo potražiti negdje u sredini.

Reakcije zapada na riječi Vladimira Putina su, kao što se moglo predvidjeti, djetinjaste, šovinističke te pune neznanja i predrasuda. Oni ni u jednom trenutku nisu analizirali razloge zbog kojih Rusija reaguje na ono što se najjednostavnije može nazvati provokacijom. Ovo je ključni trenutak u istoriji Evrope i svijeta. Trenutak koji će zahtijevati mnogo diplomatije, dijaloga i debata, a ne odmah razvikati i slušati priču kako se vraćamo na hladnoratovsku retoriku, piše kolumnista Pravde.

Svaka akcija za sobom povlači reakciju. To je osnovni zakon fizike koji je toliko poznat da ga uopšte ne bi trebalo ni spominjati. Ipak čini se da to nije slučaj sa zapadnom štampom. Oni su se zakačili za riječi predsjednika Putina o okretanju raketa prema Evropi što je odgovor na američku ratobornost, agresivnost i nepoštivanje međunarodnih odnosa, označavajući Rusiju kao prijetnju. Ni jednog trenutka nisu razmotrili i pisali o razlozima takve jedne moskovske odluke.

Niko ništa ne govori o američkoj historiji kada su međunarodni odnosi u pitanju. Nije potrebno ići daleko u prošlost da se iskristališu neke stvari. Tu je odmah apsolutno nelegalan akt rata u Iraku zasnovan na čistim lažima. Počinjeni su ratni zločini, stotine hiljada civila je ubijeno, napravljeni su logori nalik onim nacističkim u kojima su zatvorenici maltretirani. Koliko još velikih medijskih ispada mora biti da bi medijski izvori zapadne Evrope podigli obrvu i zapitali se? Čini se da treba još, jer su mnoge zapadnoevropske zemlje zakrvarile i svoje ruke kada su klimnuli glavom i podržali Washington.

Ništa nije bilo rečeno o Washingtonovoj jednostranoj odluci da se povuče iz ABM sporazuma (Anti-Ballistic Missile Treaty) 2002. godine te da instalira nuklearnu raketnu odbranu na ruskim granicama. Ništa nije rečeno o NATO-vom širenju i pomjernaju granica prema Rusiji, postavljajući najnovije antagonistične vojne napadačke sisteme i softvere u novim zemljama članicama. Obnavljaju oružane sisteme kojima je u dometu samo srce Rusije.

Šta je Rusija trebala napraviti?! Sjediti skrštenih ruku i ne raditi ništa? Ili možda reagovati i ponovo uspostaviti ravnotežu moći, pita se Timothy Bancroft – Hinchey?

Nema potrebe posebno napominjati da je ruska vojna odbrana dobra i uvijek je takva bila. Hitler i Napoleon su to naučili na teži način. Danas je Rusija u stanju neutralisati i likvidirati bilo koje nakupljanje NATO snaga bilo gdje na planeti. Vojna oprema iz vremena SSSR-a je netaknuta. Nije rastavljena i bačena, veći je unaprijeđena.

Ipak, to nije poenta priče.

Poenta je da SAD, jedina nuklearna sila koja je upotrijebila to oružje protiv civila, počinje sa nagomilavanjem svoje vojske na ruskim granicama. Ako uzmemo u obzir istorijat imperijalističke Amerike te da je Washington danas sjedište lažova, ko može Rusiju uvjeriti da takav potez jednog dana ne može postati potencijalna prijetnja.

Zato, oni koji kritikuju reakciju Rusije, trebali bi početi isto raditi i sa onima koji su izazvali tu reakciju – Sjedinjenim Američkim Državama. Šta uopšte njihove vojne trupe rade u Evropi? Brane lobi industrije oružjem koji dominira američkom međunarodnom politikom. Da li će Evropljani već jednom prestati puzati oko nogu Washingtona, pita se na kraju Timothy Bancroft – Hinchey?

Add comment

HOTEL bm

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.