Kozarac.ba

Komemoracija žrtvama Jasenovca

Komemoracijom u Spomen području danas je obilježena 62.godišnjica proboja zatočenika iz ustaškog logora Jasenovca na današnjidan 1945.

Ispred jasenovačkoga spomenika brojna su izaslanstva, preživjeli logoraši i članovi njihovih obitelji položili cvijeće i zapalili svijeće u spomen na jasenovačke žrtve, a predstavnici katoličke, muslimanske, pravoslavne i židovske vjeroispovjesti izrekli su molitve za odrješenje žrtvama logora. “Opet se susrećemo ovdje na mjestu strašnoga zločina koji ne dopušta zaborav, susrećemo se da bismo odali počast nevinim žrtvama jasenovačke klaonice, da bismo se prisjetili tko su bili krvnici, a tko su i zašto bile žrtve.

Ali, susrećemo se isto tako i da bismo uputili poruku ne samo preživjelim suvremenicima svjetskoga rata u kojemu se zločin genocida i holokausta dogodio, nego i današnjoj generaciji”, rekao je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić na komemoraciji.

Bitno je da sjećanje ostane živo, da uspomena ne umre zajedno sa žrtvama i kad bismo to dopustili, pristali bismo na zaborav onoga što se ne smije zaboraviti, poručio je predsjednik Mesić.

“Kad bismo se s time pomirili, dali bismo odriješene ruke onima koji se sve agresivnije trude da nam umjesto povijesne istine nametnu laž o povijesti, koji žele izbrisati činjenice i zamijeniti ih falsifikatima. To ne smijemo i nećemo dozvoliti”, naglasio je Mesić.

“Jasenovac je bio jedno od najgroznijih stratišta, što ih je u okupiranoj Europi uspostavio fašizam. Svjesno kažem okupiranoj Europi jer u godinama Drugoga svjetskog rata ovdje nije bilo ni slobode ni hrvatske države. Ovdje su stradali oni koji su bili drukčiji po naciji, rasi, vjeri ili svjetonazoru, a među njima su bili Srbi, Romi, Židovi ili pripadnici drugih nacija, pa i Hrvati komunisti i antifašisti. To je bilo poprište zločina, a režim koji je taj zločin organizirao bio je zločinački režim. Tužno je što se to mora ponavljati, toliko godina nakon rata u kojemu su poraženi i fašizam i nacizam i njihove nacionalne inačice”, rekao je predsjednik Mesić.

Upozorio je na rušenje spomenika žrtvama fašizma i antifašistima u nepuna dva desetljeća, rekavši kako je to bio rezultat ustupaka povijesnim revizionistima, posljedica opasnoga koketiranja s ustaštvom, istaknuo je.

Osvrnuvši se na pojave, ma koliko rijetke, isticanja ustaških simbola, predsjednik Mesić je rekao: “Ako se bilo gdje u Hrvatskoj ili u svijetu nekažnjeno mogu isticati slike vođe režima odgovornog za ovdje počinjene zločine, ako se bilo gdje mogu nekažnjeno isticati simboli toga režima, ako se na bilo koji način sve ovo o čemu govorim dovodi u vezu s hrvatskom državom, a naše društvo, uključujući i one koji bi morali biti njegov moralni oslonac, na sve to uglavnom šuti, onda nešto definitivno nije u redu. Jer to, upravo to, napad je na Hrvatsku i sve ono što je istinski hrvatsko”, rekao je predsjednik Mesić.

Istaknuo je kako danas treba ponavljati mladima da shvate što je i kako bilo u Drugome svjetskom ratu. “Točno je da je bilo zločina i na strani antifašista, i za vrijeme i poslije rata, ali fašizam i ustaštvo bili su zločin u ideji i u ostvarenju te ideje, dok je
antifašizam kao ideja bio čist, a zločini počinjeni na toj strani bacili su sjenku na taj svijetli obraz borbe za slobodu”, rekao je.

“Hrvatski narod kao kolektivitet ni za što nije kriv. Krivi su pojedinci, krive su organizirane skupine. Kolektivne krivnje nikada i nigdje nema, niti je smije biti. Individualiziranje krivnje bitna je komponenta borbe za istinu, pa i borbe za istinu o Jasenovcu”, poručio je s današnjeg skupa predsjednik Mesić.

O važnosti obilježavanja proboja iz jasenovačkog logora na današnji dan 1945. govorila je predsjednica Savjeta Spomen-područja Jasenovca dr. Zorica Stipetić, predsjednica njegova upravnog vijeća Nataša Mataušić, te preživjeli logoraš Jakob Atijas.

(FENA)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.