Kozarac.ba

Džumma…


“O vjernici, kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate! A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite” (El-Džumu'a 9. i 10.)

Allah Uzvišeni odlikovao je ovaj ummet ”“ neka mu Allah svoju čast poveća ”“ dini islamom koji On odabra, i poslanstvom Muhammedovim, sallallahu alejhi ve sellem, prvakom ljudi, neka su na njega Allahova milost, spas i blagoslov; i uzvisi ga svojim Kitabom, najodabranijim govorom, u kojem skupi Uzvišeni sve što treba mu'minu: događaje prijašnjih i kasnijih generacija, pouke, primjere i uzore, propise o ponašanju u vjeri, jasne i nepobitne dokaze koji upućuju jednoći Allahovoj (vahdanijjetu), i još mnogo drugoga čemu su podučavali poslanici, Allah im podario spas i mir.
Znaj, brate i sestro, da Allah obilnom nagradom obasipa učača Kur'ana, posebno onoga koji poštuje njegove zapovijedi i koji se s poštovanjem odnosi prema Njegovom kitabu. Stoga je Vjerovjesnik, s.a.v.s., učače Kur'ana i one koji podučavaju Kur'anu naznačio kao najbolji dio njegovog ummeta, rekavši: ”Među vama najbolji je onaj koji uči Kur'an i podučava Kur'anu. “

Učenje Kur'ana i podučavanje njegovim ajetima, jesu, kako navodi Ibn Kesir, svojstva pravih vjernika koji slijede i pomažu poslanike šireći Allahovu, dž.š., objavu, i tako upotpunjuju svojstva koja manjkaju drugima.

Tako oni sjedinjuju dva korisna svojstva: učenje i podučavanje, za razliku od kafira i silnika koji nastoji da sve odvrati od Allahovog puta, kako Uzvišeni ističe u ajetu: One koji nisu vjerovali i koji su od Allahova puta odvraćali Mi ćemo dvostrukom kaznom kazniti zato što su pravili smutnju. (En-Nahl, 88.)

A u drugom ajetu se kaže: Oni zabranjuju da se u Kur'an vjeruje, i sami se od njega udaljavaju, i sami sebe upropaštavaju, a da i ne primjećuju. (El-En'am, 26.)

Svi komentatori Kur'ana razumiju iz ovog ajeta da, pored pored toga što nevjernici ignorišu Kur'an, oni i druge nastoje udaljiti od njega, tako spajajući dva ružna svojstva: laž i odvraćanje, kao što kaže Uzvišeni: …ima li nepravednijeg od onoga koji Allahove ajete ne priznaje i od njih odvraća… (El-En'am, 157.)

Eto, to su odlike nevjernika, a odlike vjernika su da nastoje upotpuniti osobne vrline, a potom se trude da ih na druge prenesu, kao što je rekao Alejhisselam: Najbolji je onaj koji uči Kur'an i druge podučava Kur'anu. U tom kontekstu treba razumjeti i riječi Uzvišenog: A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela čini i koji govori:'Ja sam doista musliman. (Fussilet, 33.)

U navedenom ajetu Uzvišeni je pohvalio pozivanje Njemu na bilo koji način, bilo da se podučava Kur'anu, hadisu ili fikhu, ili nečemu drugom, čime se želi postići Allahovo, dž.š., zadovoljstvo jer je svako takvo djelo, samo po sebi, dobro, i zbog toga je pozivanje Allahu nešto najljepše.

Rukovodeći se time, znameniti islamski učenjak Ebu Abdurrahman es-Sulemi, Allah mu se smilovao i podario mu ono za čim je težio, podučavao je svijet Kur'anu, od vremena halife Osmana sve do vladavine El-Hadždžadža, što je, kako navode historijski izvori, oko sedamdeset godina.

Abdulhamid el-Himmani kaže da je pitao Sufjana es-Sevrija za čovjeka koji se bori na Allahovom puti i onoga što uči Kur'an: Koji mu je od njih dvojice draži? pa je Es-Sevri odgovorio: čovjek koji uči Kur'an, jer je Vjerovjesnik rekao: Među vama je najbolji onaj koji uči Kur'an i podučava Kur'anu.

Preferiranje učenja Kur'ana nad borbom na Allahovom putu, neko bi mogao da smatra pretencioznim stavom Sufjana es-Sevrija, ali i naredni hadis koji prenose Nu'man bin Bešir i Enes, radijallahu anhuma, potvrđuje njegovo mišljenje. Naime, Vjerovjesnik, s.a.v.s., je rekao: Najvredniji ibadet mojih sljedbenika jeste učenje Kur'ana.

Razmotrimo li sadržaj Kur'ani kerima, uvidjet ćemo da on obiluje raznovrsnim oblicima slavljenja i veličanja Allaha Uzvišenog kao i raznolike forme dova kojima nas naš Gospodar podučava kako da mu se molimo i kako da ga dozivamo.

Stoga je učenje Kur'ana najoptimalnije spominjanje Allaha i, samim tim, Allahu najdraže. Učenje Kur'ana nadomješćuje dove koje su nam potrebne i koje često upućujemo.

Å taviše, umjesto njih, učeći Kur'an, obećavaju nam se veće nagrade. Imam Tirmizi u Džami'us-sunenu navodi hadisi-kudsi u kojem stoji: Slavljeni i Uzvišeni Gospodar kaže: Onome koga zikr i učenje Kur'ana zabave od upućivanja dove Meni, dat ću više nego što dajem onima koji Me mole. A govor Uzvišenog i Slavljenog Allaha uzvišen je nad drugim govorom kao što je Allah uzvišen nad Svojim stvorenjima.

Koliko je Allahu, tebareke ve teala, drago da učimo Njegove ajete, razumijemo iz poznatog hadisa koji prenosi Abdullah bin Mes'ud, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Ko prouči samo jedan harf (slovo) iz Kur'ana učinio je dobro djelo, a za dobro djelo nagrada je deseterostruka. Ja ne kažem da je ELIF LAM MIM jedan harf, nego je ELIF harf, LAM je harf i MIM je harf.

Od Abdullah bin Mes'usa, r.a., također se prenosi hadis da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: Učite Kur'an, jer Uzvišeni Allah neće kazniti srce u kojem je Kur'an. Kur'an je Allahova gozba, siguran je onaj ko joj prisustvuje, i neka se raduje nagradi onaj ko voli Kur'an.

Ko uči Kur'an u Allahovoj je zaštiti i milosti. Svaki Allahov rob počašćen je izgovaranjem njegovih uzvišenih ajeta. Imam Darimi bilježi hadis od Ebu Hurejre da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: Allah, dž.š., učio je sure Taha i Jasin na hiljadu godina prije nego što je svijet stvorio, pa kada su meleki čuli Kur'an, rekli su: Blago li se ummetu kojem je ovo objavljeno, Blago li se grudima koje će ovo nositi, blago li se jezicima koji će ovo izgovarati.

Učenjem Kur'ana najlakše se postiže blizina Stvoritelja svjetova. Imam Gazali, rahimehullahu, navodi da je Ahmed bin Hanbel usnio Allaha Uzvišenog i tom prilikom Ga upitao: Å ta je najvrednije, Gospodaru, čime Ti se bliski približavaju? A On mi reče: Mojim govorom Ahmede! Dalje pitah: Gospodaru moj, uz njegovo razumijevanje ili bez njega? Odgovori mi: I uz razumijevanje i bez njega.

Meleki su se zadivili kada su ga prvi put čuli Kur'an i oni to čine i okupljaju se kada god se pojedinac ili grupa odluči na učenje Kur'ana. Melodično i pravilno učenje Kur'ana privlači meleke kao što mirisni cvijet i med privlače pčele.

Od Å edad bin Evsa, r.a., prenosi se da je Alejhisselam kazao: Kad god jedan musliman legne u postelju pa prouči neku suru iz Allahove Knjige, Allah mu odredi meleka koji ga čuva kako mu se ne bi desilo ništa neugodno, sve dok se ne probudi.

Usejd bin Hudajr, r.a., pripovjeda da je jedne noći učio suru El-Bekare dok mu je konj bio svezan nedaleko od njega, ali jako uzrujan. Kada bi prestao učiti i on bi se smirio. Ponovo je započinjao učiti i on bi se ponovo usplahirio. Njegov sin Jahja je bio blizu, iza njega, i u jednom trenu pogledao je u nebo i vidio nešto poput sjene ili oblaka sa dosta svjetiljki. Kada je osvanuo otišao je i ispričao Vjerovjesniku, s.a.v.s., šta se desilo, pa ga je Vjerovjesnik upitao: Znaš li šta je to bilo. Ne znam, rekao je. To su bili meleki koji su se približili radi tvoga glasa. Da si nastavio mogli su ih i ostali ljudi gledati i oni se ne bi sakrivali od njih. U predaji koju bilježi Hakim kaže se: To su meleki koji su se spustili radi tvoga učenja i da si nastavio svoje učenje, vidio bi čudesa.

Od El-Berra'a, r.a., prenosi se slična predaja da je neki čovjek učio suru El-Kehf, a pored njega bio je njegov konj svezan s dva užeta. U jednom trenutku jedan oblačić se počeo spuštati prema učaču sve bliže i bliže, a konj je počeo da bježi. Sutradan je otišao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i ispričao šta mu se dogodilo, pa mu je Alejhisselam rekao: To je smirenost (sekina) koja se spušta radi Kur'ana, a u drugim verzijama hadisa kaže se: To je smirenost koja se spušta s Kur'anom, odnosno na Kur'an.

Smirenost (sekina) koja prati učenje Kur'ana posebno je izražena kada se okupi grupa vjernika da uči Kur'an u nekoj džamiji. Alejhisselam je rekao: Kada god se okupi grupa ljudi u nekoj Allahovoj kući radi učenja i proučavanja Kur'ana na njih se spusti smirenost, obaspe ih milost, okruže ih meleki i Allah ih spomene kod onih koji su kod njega. Oni koji su kod Njega, je sintagma za najodabranije meleke koji kruže i uzdržavaju Aršur-Rahman, prijesto Svemilosnog.

U drugoj predaji prenosi se od Muavije da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., jednom prilikom zatekao grupu ashaba koji su bili okupljeni u halki pa ih je upitao: Å to ste se okupili? Okupili smo se da spominjemo Allaha i da Mu zahvaljujemo na blagodati upute, islamu i imanu’ odgovoriše. Alejhisselam reče: Sada mi dođe Džibril, alejhisselam, i reče mi da se Allah Uzvišeni s vama ponosi pred melekima.

U drugom predanju navodi se od Ebu Hurejre, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Skupovima na kojima se Allah spominje, a najvredniji su oni na kojima se Kur'an uči, spušta se smirenost, prisustvuju im meleki, obaspe ih rahmet i Allah ih spomene na svome prijestolju (aršu).

Navedeni hadisi upućuju na zaključak da se u posebno odlikovana djela ubraja okupljanje u džamijama radi učenja i tumačenja Kur'ana.

Abdullah bin Abbas, radijallahu anhuma, jednom je upitan: Koje djelo je najbolje?, pa je odgovorio: Spominjanje Allaha Uzvišenog, i okupljanje u Allahovim kućama (džamijama) radi proučavanja Allahove knjige. Kad god se ljudi okupe, meleki ih obujme svojim krilima, i oni su u Allahovom gostoprimstvu sve dok ne promijene razgovor (dok ne počnu pričati o običnim temama).

Posebno odabrano vrijeme za zajedničko učenje i proučavanje Kur'ana je poslije sabah-namaza. ‘Atije bilježi od Ebu Seida el-Hudrija, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Kad god se ljudi sakupe poslije klanjanog sabah namaza u džamiji da proučavaju i podučavaju Allahovoj Knjizi, Allah im odredi meleke koji za njih mole oprost, sve dok ne promijene temu razgovora.

Jezid er-Rekaši prenosi od Enesa, r.a., da su u njegovo vrijeme poslije klanjanog sabah-namaza u džamiji, sjedali u halke i proučavali propise vjere i spominjali Allaha Uzvišenog.

Ta praksa zadržala se diljem islamskog svijeta. U džamiji ”Ibnu Arebi “ djeca i omladina dolazi u zoru i sve do izlaska sunca uči Kur'an napamet. Ta džamija postala je najpoznatija u Damasku po broju hafiza Kur'ana. Kod nas, grupno učenje Kur'ana najviše se praktikuje tokom ramazana kada se uči mukabela i tumače ajeti proučenog kur'anskog džuza.

Poštivanje učača Kur'ana znak je respekta prema Allahovoj, dž.š., objavi.

Rekli smo da su se oni koji uče i poučavaju Kur'anu okitili najljepšim svojstvima koja Uzvišeni voli. Zapravo, to je poštivanje Allahovih svetinja o kojima On u Kur'anu kaže: A ko poštuje Allahove svetinje, uživat će milost Gospodara svoga. (Eš-Å u'ara’ 215)

Znak poštivanja i veličanja svetinja Milostivog, slikovito je objasnio Resulullah, s.a.v.s., kada je rekao: Znak veličanja Allaha je poštivanje: starca muslimana, hafiza Kur'ana koji ne pretjeruje i Kur'an ne zanemaruje, te poštivanje pravednog vladara.

Od Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: Allahov Poslanik, s.a.v.s., nam je naredio da ljudima dajemo mjesto koje zaslužuju. Dok se u predaji Džabira bin Abdullaha navodi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., ukopavajući, poslije Bitke na Uhudu, dvojicu po dvojicu šehida u mezar, upitao: ejjuhuma ekseru ahzen lil-Kur'ani – Koji je znao više Kur'ana napamett? Nakon što bi mu pokazali na jednog od njih, Allahov Poslanik bi tome davao prednost i spuštao ga prvog u kabur.

Učačima Kur'ana Allahov Poslanik, s.a.v.s, je iskazivao poštovanje još za njihova života. Tako Ebu Mes'ud el-Ensari el-Bedri priča da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ljude u namazu predvodi onaj ko najviše i najbolje uči Allahovu Knjigu.

A Ibn Abbas, radijallahu anhuma, kaže: Istaknuti učači Kur'ana (hafizi) bili su članovi hazreti Omerovog Konsultativnog vijeća (šure), bez obzira da li su bili starci ili mladići.

Uzvišeni će učačima Kur'ana u Džennetu prirediti posebna iznenađenja i počasti. Doživjet će tu čast da će im njihov Stvoritelj učiti Kur'an.

Tirmizi i Hakim bilježe predaju od Burejde, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Zaista će Džennetlije, svakoga dana, ulaziti Svemogućem, dva puta, pa će im On učiti Kur'an. Svaki od njih sjedat će na mjesto koje je za njega pripremljeno, od zlata, srebra, bisera i dragog kamenja. To će za njih bit radost kakvu nikada prije nisu doživjeli, niti su ikada išta ljepše i veličanstvenije čuli od toga. Zatim će se vratiti uživajući u toj radosti i iščekujući tu blagodat ponovo.

Autor djel El-Firdevs bilježi predanje od Ebu Hurejre da je Alejhisselam rekao: Džennetlijama će Allahovo, dž.š., učenje Kur'ana izgledati tako kao da ga nikad prije nisu čuli.

Takođe se navodi da će Allah Uzvišeni učiti svim stanovnicima Dženneta suru Er-Rahman kako bi ih na taj način posebno obradovao i iskazao im svoju počast i dobrotu.

Gospodaru naš, smjerno Te molimo da učiniš Kur'an našim vodičem u životu, drugom u kaburu, zagovornikom na Sudnjem danu i društvom koje će doživjeti radost slušanja Allahovog učenja Kur'ana.

Amin!

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.