Kozarac.ba

Ubijen Å amil Basajev

FSB, glavna ruska obavještajna služba obavijestila je predsjednika Putina kako je danas ubijen Å amil Basajev, vođa čečenskih pobunjenika koji je godinama uživao reputaciju jednog od najtraženijih terorista na svijetu.

Prema izvješću agencije Itar-Tass, Basajev je noćas ubijen u Ingušetiji gdje je, prema obavještajnim izvorima, planirao “spektakularnu terorističku akciju” koja je trebala koincidirati sa sastankom na vrhu zemalja Grupe G8, koji se sljedećeg vikenda održava u Rusiji.

 

Putin je izrazio zadovoljstvo s viješću, rekavši kako je Basajev “dobio što je zaslužio”. Basajev je rođen u Čečeniji, u tadašnjem SSSR-u godine 1965. a ime je dobio prema Å amilu, legendarnom borcu protiv ruskih osvajača Kavkaza u 19. stoljeću.

Nakon bezuspješnih pokušaja studiranja u Moskvi kraće je vrijeme radio kao prodavač kompjuterske opreme, da bi se u kolovozu 1991. godine pridružio snagama ruskog predsjednika Borisa Jeljcina u slamanju konzervativnog državnog udara.

Iste je godine Čečenija proglasila nezavisnost, a Basajev je tome pružio podršku sudjelujući u jednoj od prvih terorističkih akcija u svrhu ostvarenja tog cilja – otmicom zrakoplova “Tu-154” u studenom 1991. Ta je akcija, za razliku od ostalih, završila mirno i bez žrtava.

Basajev je sljedeće godine postao medijska zvijezda kada je na čelu muslimanskih dragovoljaca sudjelovao u ratu u kojem se muslimanska Abhazija de facto otcijepila od nezavisne, ali većinski kršćanske Gruzije.

Neki izvori tvrde da je Basajev tada bio u službi Moskve, kojoj je u interesu bilo oslabiti prozapadnu Gruziju. Međutim, nakon što je Jeljcin 1994. krenuo oružjem slomiti čečensku nezavisnost, Basajev se pretvorio u jednog od najljućih ruskih neprijatelja. Njegova specijalnost su postale spektakularne akcije u kojima su se napadali civilni ciljevi i uzimali taoci.

Prva takva je bio napad na bolnicu u Budjonovsku u lipnju 1995. godine. Suočena s tisućama talaca koje nije mogla osloboditi, ruska vlada je popustila Basajevljevim zahtjevima i omogućila mu siguran prolaz.

Sljedeće godine je prepad Basajevljevih gerilaca na Grozni natjerao Jeljcina na povlačenje iz Čečenije i primirje kojim je kavkaska republika postala de facto nezavisna.

Basajev se u jesen iste godine kandidirao za predsjednika Čečenije, ali je poražen od Arslana Mashadova. Godine 1998. je ipak postao čečenski premijer. Sve to vrijeme je, međutim, Basajev postao sve radikalniji i sve povezaniji s raznim islamističkim pokretima u svijetu.

U skladu s time je nastojao islamističku revoluciju izvesti i u druge krajeve Rusije, uključujući susjedni i pretežno muslimanski Dagestan. U kolovozu je taj pokušaj krvavo odbijen, a to, kao i nikad razjašnjena ekplozija stambene zgrade u Moskvi, je poslužio kao izgovor ruskoj vladi za novu invaziju Čečenije.

U ratu koji je nastao Čečenija je nominalno stavljena pod rusku kontrolu, ali je Basajev, usprkos gubitku noge, nastavio voditi borbu protiv ruskih i njima savezničkih čečenskih snaga, koristeći sve bezobzirnija sredstva, uključujući bombaše-samoubojice i uzimanje talaca.

Tako je godine 2004. ubijen proruski premijer Ahmed Kadirov. Svjetska javnost Basajeva daleko bolje pamti po dvjema akcijama koje su završile masovnim krvoprolićem nedužnih civila -uzimanjem taoca u moskovskom kazalištu godine 2002. te talačkom krizom u Beslanu.

U oba slučaja je Basajev preuzeo odgovornost za masovna ubojstva nedužnih ljudi, izjavivši kako izbacivanje ruskog okupatora iz Čečenije sasvim opravdava i najbrutalnija sredstva.

Basajevljeva brutalnost je s vremenom dovela do rascjepa u pokretu za nezavisnost, čiji su se čelnici nastojali distancirati od akcija poput one u Beslanu, držeći da naglo gube simpatije koje su godinama uživali u svjetskoj javnosti.

Međutim, nakon što je umjereni čečenski vođa Arslan Mashadov ubijen od ruskih snaga prošle godine, Basajev je postao neupitna ikona čečenskih pobunjenika.

Basajevljeve akcije su godinama bile trn u oku ruske vlade i predsjednika Putina, pa je hvatanje ili likvidacija čečenskog vođe bio prioritet ruskih službi sigurnosti. U tu svrhu je kao nagrada za informaciju koja bi dovela do njegovog hvatanja ponuđena nagrada od 10 milijuna američkih dolara.

Vijest o smrti Å amila Basajeva do završetka teksta nisu potvrdili čečenski pobunjenički izvori.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.