Oktobar nije tako daleko

Nermin Bise piše:

Kanadska izborna komisija. Reklamna kampanja za promociju glasanja na izborima. Par naručuje hranu u restoranu. Upravo su počeli razgovarati sa konobarom o meniju, kada se uključuje muškarac koji sjedi za susjednim stolom. “On će hamburger, a ona neće ništa, trebala bi smršati”. Konobar odlazi, a pay off glasi “Ako ne glasate, prepuštate drugima da odlučuju za vas.”

Da. Oktobar nije tako daleko. Prema podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, na posljednjim izborima 2004. godine glasalo je 48,6 posto biračkog tijela. Najslabiji odziv bio je u Federaciji BiH (45%), a najbolji u Distriktu Brčko (60.9%). Zanimljivo je da je bolji odziv birača koji žive van domovine.
48 posto. 48. posto. 48. posto. 48. posto.

Mislim da je potrebno nekoliko puta ponoviti, jer statistiku niko ne čita.

Uzmimo sada da je na Opštim izborima 2002 godine odziv bio jednak, a prema podacima komisije čini mi se da je čak bio i slabiji. Tome još dodajmo odredbu iz Izbornog zakona po kojoj se u Predsjedništvo BiH članovi biraju prema apsolutnoj većini glasova. To onda zači da je npr. Sulejmana Tihića, koji je na tim izborima dobio 37 od ovih 48 ranije spomenutih posto u Predsjedništvo izabralo nešto manje od 17 posto birača iz reda bošnjačkog naroda. Ni sa ostalim izabranim članovima situacija nije ništa bolja. Mirka Å arovića izabralo je još manje glasača, dok je kod Dragana Čovića situacija bila nešto bolja.

Razlozi zbog kojih ne glasamo utvrđeni su već ranije u mnogobrojnim tekstovima na istu temu. Nije bitno da li se radi o nepovjerenju u političare, da li prosječni glasač smatra da njegov glas neće ništa promijeniti, ili je u pitanju nešto treće. Mnogo više je bitno kako glasače uvjeriti da je njihovo mišljenje bitno.

Decenije života u političkom konformizmu učinile su da prosječan građanin ne razumije svoju snagu kroz mogućnost biranja. Također, ogroman je problem to što odrastamo u sistemu u kojem nas još od početka osnovnog školovanja uči da naše mišljenje nije bitno. Na taj način odgajaju se generacije socijalnih bogalja, potpuno nesposobne da izraze mišljenje i suprotstave se nepravdi koju provodi politička oligarhija.

Da. Politička oligarhija. Ako pogledamo ko su to političari koji nam se smiješe (ili podsmjehuju) sa televizijskih ekrana i reklamnih panoa neposredno pred izbore, uveliko više od polovine isti su ljudi za koje smo glasali prije 15 godina. Postali su to profesionalni političari, koji ne biraju taktiku, ne biraju riječi, ne libe se nemorala da bi zadržali vlast. Najbolji je skori primjer Milorada Dodika, koji je lekciju gubljenja vlasti naučio dva puta, te sada veoma proračunato vuče poteze koji će ga u oktobru dovesti na čelo Republike Srpske.

Vrijedi spomenuti da ovakvo ponašanje političara često i nije u cilju održavanja na vlasti – mnoge stranke ne mogu ni sanjati o tome – koliko je cilj svojoj stranci obezbijediti sredstva iz državnog budžeta kojima se finansiraju političke stranke.

Moj najveći problem je što trenutno ne vidim nijednu političku opciju za koju bih mogao glasati. Strašno me brine što se ponovo stvara atmosfera straha kod građana. Ponavlja se “Ako mi ne glasamo za naše, oni će za svoje” i slično. Ponovo će se na uštrb nacionalnog opredjeljenja zanemariti ekonomski, socijalni ili kulturni programi stranaka. Realno je da su stranke socijaldemokratskog usmjerenja jedine koje se mogu boriti sa nacionalnim, ali za mene je problem što se ponovo radi o onim, gore spomenutim, “profesionalnim političarima”, te to što su već iznevjerili dobiveno povjerenje.

S druge strane, ohrabrujuće je formiranje organizacija poput Građanskog organizovanja za demokratiju (GROZD), čiji će aktivisti, iskreno se nadam, uspjeti da skrenu pažnju na maglu koju nam prodaju pojedini političari.

Å ta kazati na kraju? Očigledno nam još uvijek nije dovoljno loše da bismo shvatili kako je potrebna korjenita promjena u načinu na koji funkcioniše naša država.Pohvalno je da se formirao pokret poput Dosta, ali nažalost njemu nedostaje masovnost i koherentnost kakvu smo vidjeli kod Otpora u Srbiji ili prilikom Narandžaste revolucije u Ukrajini. Ukrajinci su navodno kao savjetnike “uvezli” ljude iz Otpora čije im je iskustvo i pomoglo da se izbore sa opresivnim i korumpiranim režimom.

U svakom slučaju oktobar je blizu. Svi oni koji iole brinu za svoju budućnost, trebali bi se pozabaviti pitanjem predstojećih Opštih izbora, pogledati ono što nude političke stranke i napraviti izbor u koji vjeruju. Ali najvažnije, napraviti izbor. Glasati.

Add comment

BLISTAVI DOM – Vaša sigurnost i povjerenje su naš emanet!

Highlight option

Turn on the "highlight" option for any widget, to get an alternative styling like this. You can change the colors for highlighted widgets in the theme options. See more examples below.

Advertisement

Small ads

Flickr

  • Des ongles
  • Des mains
  • Shaking tree (detail)
  • Bagarre
  • Jonas
  • Düden
  • Lisa
  • Circé du soir au matin
  • rabbit

Social Widget

Collaboratively harness market-driven processes whereas resource-leveling internal or "organic" sources.

ThemeForest

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.